Ukupni depoziti u Bosni i Herecegovini na kraju prvog mjeseca 2013. godine iznosili su 13,3 mijardi maraka i veći su u odnosu na prvi mjesec 2012. godine za 376,1 miliona.
Informacija je to Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, iz koje, pozivajući se na podatke Centralne banke BiH, pojašnjavaju da najveće učešće u ukupnim depozitima ima štednja stanovništva – 7,6 milijardi KM, odnosno 57,8 posto.
Da pojedinci, uprkos ekonomskoj situaciji, sve više novca polažu na račune u bankama, govori i podatak da je, primjera radi, štednja stanovništva u januaru 2012. iznosila 12,9 milijardi maraka, piše Dnevni avaz.
Upitana za komentar na činjenicu da su, uprkos općoj neimaštini u BiH, oni imućniji uštedjeli 7,6 milijardi KM, Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, kaže da taj podatak sam za sebe ne govori ništa.
“To apsolutno nije nikakav podatak o štednji građana u BiH, posebno uzmu li se u obzir prosječne neto plate od 800 maraka i penzije od oko 300 KM. Prava pitanja su čija je ovo štednja, mogu li banke objaviti listu prvih sto štediša u BiH, kao što se to na Zapadu radi i koliki su njihovi štedni ulozi. Moja pretpostavka je da štednja samo najvećih stoo štediša u BiH prelazi 70 posto depozita. Ko su ti tako uspješni? Zašto se ne obznane njihova imena pa da njima u ruke damo ovu državu na upravljanje” – pita se Bulić.
Značajan iznos novca na računima bh. građana porijeklom je iz dijaspore. U prilog finansijskim potencijalima bh. iseljenika svjedoči i podatak udruženja “Naša perspektiva”, prema kojem dijaspora u matičnu zemlju šalje gotovo dvije milijarde američkih dolara godišnje.
To čini oko 20 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda u BiH i našu zemlju svrstava na 5. mjesto među 20 vodećih zemalja u svijetu prema obimu novčanih doznaka migranata u odnosu na BDP.
U izjavi za “Avaz”, Armin Alijagić, predsjednik ovog udruženja, kaže da država efikasnije treba iskoristiti novac iz dijaspore.
“Ti potencijali za sada su derfinitivno neiskorišteni. Međutim, ima i svijetlih primjera investicija članova iz dijaspore. Naprimjer, u Prijedoru su na taj način otvorene tri firme koje zapošljavaju oko 150 ljudi. Općina Prijedor prepoznala je taj potencijal te planiraju organizirati i investicioni forum s bh. dijasporom, gdje će se stimulirati investicije i poslovna saradnja” – kazao je Alijagić.
(VisokoIN)
