Međunarodni sud izriče presude onda kad su one gotove, izjavila je za Fenu Magdalena Spalinska, glasnogovornica Sekretarijata i sudskih vijeća ICTY-a odgovarajući na pitanje da li je slučajno da se baš sutra, na dan kad se u Srebrenici sahranjuje 409 žrtava genocida, u Haškom tribunalu izriče presuda po žalbi Radovana Karadžića.
Navodeći razloge da se baš sutra na Evropski dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici,Tribunal očituje po žalbi kojom je Karadžić tražio izricanje oslobađajuće presude, Spalinska kaže da uzimajući u obzir strategiju okončanja rada Haškog tribunala koju je naložilo Vijeće sigurnosti UN-a i pravo optuženih da im se sudi bez nepotrebnog odlaganja, Međunarodni sud izriče presude onda kada su one gotove.
Podsjetimo, Karadžić je 11. juna podnio zahtjev za izricanje oslobađajuće presude po svim tačkama optužnice u skladu s pravilom 98bis Pravilnika. Na pretresu održanom 28. juna 2012. Pretresno vijeće je izreklo oslobađajuću presudu po tački 1 Optužnice u kojoj se navodi da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno s drugim članovima vođstva Srbije i bosanskih Srba, koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata iz opština u Bosni i Hercegovini u periodu od 31. marta 1992. i 31. decembra 1992. provođenjem kampanje progona, koja je uključivala ponašanje na osnovu kojeg se vidjela namjera da se počini genocid.
U tom pogledu, Vijeće je zaključilo da nema “dokaza, čak i ako bi bili u potpunosti prihvaćeni, koji bi mogli da podrže osudu za genocid u tim opštinama prema članu 4(3) Statuta”.
Tužilaštvo je 25. septembra 2012. uložilo žalbu na oslobađajuću presudu, nakon čega je Žalbeno vijeće saslušalo usmene podneske u vezi sa žalbom 17. aprila 2013.
Pravilo 98bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog suda predviđa da će, po završetku izvođenja dokaza optužbe, pretresno vijeće usmenom odlukom, nakon što sasluša usmene argumente strana, donijeti oslobađajuću presudu po bilo kojoj od tačaka optužnice ukoliko nema dokaza koji mogu biti osnova za osudu.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni komandant vojske bosanskih Srba (VRS), tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
(VisokoIN/Fena)
