Mreža autoputeva u BiH smiješna u odnosu na Srbiju i Hrvatsku

BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema razvijenu mrežu autoputeva koji bi je učinili atraktivnijom za transport ali i olakšali građanima putovanje na različite evropske destinacije.

BiH zbog neizgrađene infrastrukture zaobilaze i stranci koji za svoja tranzitna putovanja biraju zemlje regiona koje imaju izgrađeniju mrežu autoputeva.

Najviše kilometara autoputa u regionu ima Hrvatska.

HRVATSKA IMA NAJVIŠE AUTOPUTEVA
Hrvatska ima najdužu mrežu autoputeva u regiji, koja, prema podacima HUKA-e (Hrvatsko udruženje koncesionara za autoputeve s naplatom putarine), iznosi 1.313,8 kilometara. Ukupno ima 11 autocesta, a najduža je Zagreb – Split – Dubrovnik dužine 484 kilometra. Mrežom autoputeva u Hrvatskoj upravljaju tri društva.

HAC, koji upravlja sa 1112 kilometara autoputa, BINA 141 km i AZM, koji upravlja sa 60 km autoputa.

Najzahtjevnija dionica hrvatskog povezivanja autoputem bila je dionica Zagreb – Split koja je napravljena za 4 godine. Znamo, zvuči nevjerovatno u odnosu na ovih 30 bh. godina.

Srbija
Ukupna dužina mreže državnih puteva Republike Srbije I A reda (autoputeva) iznosi 937,309 km. Najduži autoput u Srbiji je Državni put I A reda broj 1, državna granica sa Mađarskom (gran. prelaz Horgoš – Novi Sad – Beograd – Niš – Vranje – državna granica sa Makedonijom (granični prelaz Preševo), ukupne dužine 605,109 kilometara.

Bosna i Hercegovina
U Bosni i Hercegovini je u funkciji ukupno 232,5 kilometara autoputeva. U Federaciji Bosne i Hercegovine u funkciji je 126 kilometara na koridoru Vc. U izgradnju je uloženo 2,65 milijardi maraka, od čega je 290 miliona maraka uloženo u eksproprijaciju zemljišta. Trenutno je 60 kilometara autoputa u izgradnji, za šta je uloženo 1,9 milijardi maraka.

U Republici Srpskoj je u funkciji 106,5, dok je u planu izgradnja još oko 280 kilometara autoputa.

Mnoga gradilišta su aktivna u BiH, a kraj izgradnje pojedinih dionica građani čekaju decenijama. Od obećanja političara, realizacije projekata pa do same realizacije potrebno je izuzetno mnogo vremena. Matematički gledano u BiH se nakon završetka rata gradi 8 km autoputa godišnje.

Autoceste Federacije BiH najavile su da će autoput na Koridoru Vc, čija dužina kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi 320 kilometara, završiti do 2028. godine.

– Pomenuti rokovi su nerealni. Nemaju utemeljenja u naučnim, organizacionim i finansijskim aspektima bosanskohercegovačke današnjice. Čuda se mogu desiti, ali ja ih trenutno ne nazirem, posebno zbog dosadašnje dinamike i zbog dolazećih najvećih izazova, kao što je tunel Prenj. Samo za njegovu izgradnju treba 7-8 godina. Dosadašnji načini organizacije posla i rada su pokazali da nemamo osnove se pouzdati u takve rokove. Nemamo razrađene dinamike, utvrđenih sredstava, niti rokova po pojedinim dionicama – rekao je nakon te najave Mehmed Bublin, profesor emeritus iz oblasti prostornog planiranja i građenja, ujedno i čovjek koji je još 1971. godine u Prostorni plan Bosne i Hercegovine ucrtao trasu današnjeg Koridora Vc.

Crna Gora
Crna Gora je zemlja sa najkraćom dionicom u regionu, jer je u toj državi izgrađeno nešto više od 40 km autoputa.

Zanimljivo je da Slovenija koja je površinom više nego duplo manja od BiH ima tri puta više kilometara autoputeva od Bosne i Hercegovine.