Collegium Bosniacum, udruženje studenata iz BiH u Austriji, ukazuje na sve veći broj studenata iz BiH koji u Austriji ne mogu nastaviti školovanje – jer su im diplome nevažeće.
Svoj boravak u Beču za vrijeme ljetnjeg raspusta, Amila K. zamišljala je kao turističku posjetu za koje će obaviti i sve formalnosti neophodne za upis magistarskog studija, kojeg je kanila pohađati na Bečkom univerzitetu. No za diplomiranu ekonomisticu, barem prema diplomi koju je donijela iz BiH, ljetni raspust pretvorio se u ljetnu moru. „To je za mene bio nevjerovatan šok, nešto neopisivo, jer su mi rekli da ja ovdje ne mogu upisati master studij, jer oni moju diplomu ne priznaju. Ne samo, dakle, da se programi ne poklapaju, već da je diploma kao takva za njih nevažeća. Mislim, šta da kažem, bila sam bijesna, ogorčena, jednostavno nisam znala šta da radim“, priča Amila.
Fakuktet koji je Amila završila kako kaže, „u jednom od tri najveća grada u BiH“ je privatni i u imenu sadrži riječ „internacionalni“, tako je studentica tim više bila iznenađena ocjenom svoje diplome od strane referenata na Bečkom univerzitetu. „Kad sada smirenije o tome razmislim, najgore od svega je što su me na fakultetu držali u ubjeđenju da sa njihovom diplomom školovanje mogu nastaviti bilo gdje na svijetu, dok je oni očigledno nigdje na svijetu nisu verfikovali“, konstatuje razočarano Amila K.
Savjetovalište ima pune ruke posla
Slučajeva poput njenog sve je više, a diplome iz BiH koje su puno obećavale a koje u Austriji ne važe, gotovo svakodnevno su tema u savjetovalištu udruženja Collegium Bosniacum, udruženju studenata iz BiH u Austriji. Članica uprave i jedna od savjetnica novopridošlih studenata iz BiH je i Sanja Muratović. „Stvar je u principu jednostavna: ukoliko univerzitet ili fakultet u BiH nisu priznati u Evropi, student sa diplomom te ustanove u Austriji ne može npr. upisati magisterij, niti se, ukoliko je na bachelor studiju, može prebaciti na fakultet u ovoj zemlji. I sve je više studenata iz BiH koji u Beču žele magistrirati, ali sa velikim žaljenjem moraju konstatovati da im diploma ne vrijedi onoliko koliko su mislili da vrijedi. Smatramo da nije fer da se ljudima daje lažno obećanje kako sa diplomom nekog privatnog univerziteta školovanje mogu nastaviti bilo gdje na svijetu i smatramo da nije pošteno da se iskorištava njihov duh i njihova volja i želja da se školuju, jer ti univerziteti obično jako puno koštaju – i truda, i vremena, i najprije novca“, kaže Sanja Muratović.
Funkciju savjetnice u studentskom udruženju Muratović obavlja od početka ove godine, no već duže je i savjetnica pri Austrijskoj uniji studenata, udruženju studenata na državnom nivou, gdje je zadužena za savjetovanje svih stranih studenata u Austriji. Za studente iz BiH, ali nerijetko i za one iz Srbije i Hrvatske, često je veliki šok kada shvate da su tri ili četiri godine školovanja u domovini proveli na pogrešnoj obrazovnoj ustanovi.
„To, naravno, izaziva mnogo ljutnje, a i nepovjerenja i prema nama. Studenti od silnog bijesa i nevjerovanja da nakon tri, četiri godine studiranja, završenog bachelor studija, nemaju uopšte pravo da upišu svoj magistarski, ljuti na sve, pa i na nas. Onda se obično obrate raznim institucijama, dok se ne vrate ponovo na isto, a to je, nažalost, ta činjenica da ti fakulteti koje su završili, jednostavno nisu priznati“, objašnjava Muratović.
Oprez pri upisu na fakultet
Principijelno važi da se školovanje u Beču može nastaviti tek nakon upisa na fakultet u BiH; studenti koji u BiH upišu fakultet koji je priznat od strane austrijskih institucija, dodaje Muratović, školovanje u Austriji mogu nastaviti bez problema. U slučaju završenog bachelora upoređuju se plan i program na datom fakultetu iz BiH sa planom i programom fakulteta u Austriji – ponekad se dešava da nekoliko ispita ne postoje u BiH i da moraju naknadno biti položeni u Austriji. Što načelno nije problem. “Problem je u samom priznavanju pojedinih institucija iz BiH, jer same diplome i sam rad tih ustanova, nisu validni. Pri tome se najčešće radi o diplomama pojedinih privatnih univerziteta u BiH”, kaže Muratović.
Priznati i nepriznati univerziteti
No o kojim ustanovama je konkretno riječ? Dr. Heinz Kasparovsky, predsjednik austrijskog odjeljenja evropskog Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, kaže da se austrijske institucije pri priznavanju ili odbijanju diploma iz BiH, drže liste koja se može naći na internet stranici bh. odjeljenja ove evropske organizacije. „Kada odete na stranicu www.enic-naric.net i od navedenih zemalja odeberete Bosnu i Hercegovinu, pod tačkom `Priznate više obrazovne institucije` (Recognized Higher Education Institutions) možete naći sve institucije koje i za nas važe kao priznate. Sve institucije sa te liste kod nas načelno imaju zeleno svijetlo. Naravno da se pri priznavanju upoređuju programi i da neki ispiti možda dodatno moraju biti položeni, ali načelno diplome tih institucija za nas važe kao priznate“, objašnjava Kasparovsky. Sa druge strane, dodaje on, studenti institucija koje nisu na toj listi, mogu biti sigurni da neće moći nastaviti školovanje u Austriji ili u Njemačkoj.
U austrijskom Centru za priznavanje dokumenata višeg obrazovanja dodatno se služe i listom koju su izradili njemačko i austrijsko Ministarstvo obrazovanja (www.anabin.de), mada se ova lista, kažu u Centru, često aktualizira i moguće je da su neke institucije čije diplome bile nevažeće (sa naznakom H-) svoje diplome u međuvremenu verifikovale. U Centru Enic/Naric kažu da je u svakom slučaju dobro stupiti u kontakt sa saradnicima Centra (u Njemačkoj ili Austriji), jer se tako direktno može doći do informacija, kako o samoj diplomi, tako i o usporedbi programa sa ustanovom na kojoj se u Austriji ili Njemačkoj planira nastaviti školovanje. Načelno, međutim i ovdje vrijedi, kaže Kastovsky, da su diplome institucija sa naznakom H+ priznate, a one sa neznakon H- nepriznate.
Studentima su potrebne tačne informacije
Ovom listom služe se pri savjetovanjima studenata i u udruženju Collegium Bosniacum, a sve te informacije, kaže Sanja Muratović, mogu se dobiti i na internet stranici samog udruženja. „Ljudi se, kada upisuju fakultete u BiH, prvenstveno trebaju informisati. Oni moraju prikupiti informacije i trebaju im se dati tačne informacije o njihovim budućim diplomama, da jednostavno znaju na čemu su“, kaže Muratović.
No nije li upravo obaveza obrazovnih ustanova da svoje studente informišu o tome koliko vrijede njihove buduće diplome i šta o tome kažu oni koji te informacije nisu na vrijeme dobili? „Kako da vam kažem“, objašnjava Amila K. „kada idete na fakultet koji se zove internacionalni, onda polazite od toga da je i diploma internacionalna. Ali ja sam očigledno nasjela na lijepe slike i slatka obećanja. A ja sam uzalud potrošila i vrijeme i novac.“ Amila K. je prvenstveno bila spremna navesti i ime fakulteta na kojem je studirala – u muđuvremenu je mišljenja da je bolje „ne zamjeriti se dalje sa osobljem dotičnog fakulteta i sa diplomom kakva jeste pokušati dobiti posao u BiH.“
Članovi udruženja Collegum Bosniacum u međuvremenu su o problemima sa kojima se suočavaju studenti iz BiH u Austriji pismeno izvjestili i nadležna ministarstva u BiH i nadaju se da će taj dopis biti shvaćen kao konstruktivna kritika i kao poziv na saradnju. Do tada, oni će nastaviti sa informisanjem studenata i stajaće im na usluzi – kako studentima iz BiH u Austriji, tako, ukoliko je to potrebno, i studentima u samoj BiH.
(VisokoIN/Deutsche Welle)
