Sedamnaest zemalja koje kao valutu koriste euro i dalje očekuje naporan rad na kontroli javnih dugova, uprkos tome što su uspjele da prosječni javni deficit za 2011. spuste na 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) sa 6,2 posto iz 2010, pokazali su danas objavljeni zvanični podaci u EU.
Evropski zavod za statistiku, Eurostat, potvrdio je da su oštre mjere štednje u eurozoni donijele rezultate, ali je ipak, uprkos mjerama, ukupni javni dug porastao na 87,2, sa 85,3 posto BDP-a, što je najviši nivo od osnivanja eurozone iz 1999., prenijela je agencija AP.
Nakon finansijske krize koja se otegla na skoro pet godina, današnji podaci potvrdili su koliko će zemljama eurozone biti teško da javne dugove i deficite spuste ispod dogovorenih granica EU od tri posto BDP-a za deficit i 60 posto za dug.
Irski deficit od 13,1 posto najviši je u regionu, budući da je ta zemlja, koja je primila međunarodnu finansijsku pomoć, nastavila da troši milijarde eura na spasavanje posrnulih banaka.
Eurostat je izrazio sumnju u cifru od 13,1 posto, zbog nesuglasica sa vladom u Dablinu oko toga da li 5,8 milijardi eura pomoći za dvije državne banke treba računati u javni deficit Irske.
Irska, koja je 2010. primila pomoć od 67,5 milijardi eura od EU i Međunarodnog monetarnog fonda, smatra da pomoć za banke ne treba računati u državni deficit, budući da dio tog novca može biti vraćen. Međutim i bez tog troška irski deficit bi iznosio 9,4 posto, što je opet najviši nivo u eurozoni.
Grčki deficit od 9,1 posto BDP-a nije mnogo manji od irskog, a Atina je također već počela da uliva milijarde eura u svoje banke pogođene restrukturisanjem državnog duga.
Na nivou 27-člane EU, prosječni javni deficit prošle godine je iznosio 4,5 posto BDP-a, u odnosu na 6,5 posto iz 2010.
Među zemljama Unije koje ne koriste euro, Britanija je imala najviši deficit, od 8,4 posto u fiskalnoj godini okončanoj 31. marta.
(VisokoIN/Fena)
