Početna Istaknuto Šta mi ustvari jedemo: Analize mesa kod komšija iznenadile kupce, a kupujemo ga i mi

Šta mi ustvari jedemo: Analize mesa kod komšija iznenadile kupce, a kupujemo ga i mi

19

Odresci junećeg buta, biftek, pileća prsa i tuna steak komadi su mesa koji su novinari hrvatskog RTL-a odnijeli u Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” na analizu.

Rezultati su bili iznenađujući, i to pozitivno.

Nijedan od ovih uzoraka mesa i tune nije imao zabilježenu prisutnost nitrita, tako možemo zaključiti da uzorci nisu bili stari – kazao je voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar Dario Lasić.

Injektiranje mesa sa slanom otopinom, uvjeravaju stručnjaci, nije neobično. No, s mesom koje je odneseno na analizu – to nije bio slučaj.

Juneći but i odresci od junećeg buta su imali na razini od 3200 do 3600 miligrama po kilogramu, i to je na tragu onoga što imamo u literaturi. Da je bilo preko 5000, dakle preko 5 posto, onda bi mogli sumnjati da su namjerno ubrizgavali polifosfate da bi meso dobilo na vodi – govori Lasić.
Pileća prsa, kao i tuna steak isto su bili u dopuštenim granicama.

Ali zdravstveno neispravna hrana ipak dolazi do stola. Gotovo nema dana, a da se iz prodaje ne povuče neki proizvod.

– Ja to meso ne jedem, to je svakom jasno da to nije jestivo. Konačno je tu i odgovor od čega su toliki rakovi, posebno debelog crijeva, isključivo od hrane – kazala je Zlata Šala iz Zagreba.


– Imam nekog mesara kod kojeg uzimam stalno, inače u lancima se ne usudim uzimat – kazala je Nada Filipović iz Zagreba.

Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Samo lani uvezeno je više od 175.000 tona. Naviše svinjetine i to iz Mađarske i Njemačke. Kontrole su svakodnevne.

Na godišnjoj razini to je preko 3.000 uzoraka koji se uzimaju, na čemu se napravi 130.000 analiza i to se radi samo o hemijskim kontaminantima. Imamo jako dobru sliku i možemo zaključiti da je hrana u Hrvatskoj sigurna – govori stručna savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a Brigita Hengl.

Kad mesu istječe rok trajanja, najčešće se zamrzava. Tada mu je rok trajanja od šest mjeseci do godinu dana. No često se više puta odmrzava, vakumira, prepakirava i onda završi na akciji. Razliku između dobrog i lošeg lako je uočiti.

Mogle bi biti rupice na površini mesa, ako su malo deblje igle koje su ostavile tragove od uboda. Naravno, senzorski – ako je boja promijenjena, naravno da će nas to odbiti. Sluzavost površine mesa govori da se radi o neadekvatnom čuvanju i da je meso staro – kazao je Lasić.

A kako se to staro meso ne bi našlo na vašem tanjiru, drugi put pri kupovini imajte na umu ove savjete.


Možda vas zanima

Visoko

Dario Fišić imenovan za sudiju Općinskog suda u Visokom

U prostorijama Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 18. marta...

Crna Hronika

Dvije osobe uhićene nakon incidenta u Stocu

Dvije su osobe uhićene u Stocu, nakon sukoba više osoba koji se...

Humanitarne akcijeVijesti

Pet godina teške borbe: Sebira treba pomoć za terapiju od 16.150 KM

Nakon brojnih operacija i kemoterapija, Sebiri Đulović je potreban lijek koji joj...

Sport

FK Željezničar se oglasio nakon napada na njegove navijače u Širokom Brijegu

FK Željezničar oglasio se večeras saopštenjem nakon što su njegovi navijači napadnuti...

Visoko

Da se nikada ne zaboravi: Liješeva čuva uspomenu na heroje

U Mjesnoj zajednici Liješeva svečano otvoreno spomen obilježje i šehidska česma, kao...

BiznisSvijetVijesti

Cijena nafte pala na 111,25 dolara

Na najvećim azijskim berzama danas je zabilježen nagli pad vrijednosti akcija, prenijeli...

Bosna i HercegovinaVijesti

MUP RS neće dozvoliti najavljenu blokadu graničnih prelaza

Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova RS preduzeće sve potrebne mjere i radnje...