Nakon zastoja u ostavinskoj raspravi poslije smrti bivšeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, u raspodjelu Brozove imovine hoće da se umiješaju bivše republike.
Kako pišu Večernje novosti, osim zahtjeva za podjelu Titovog groba na Dedinju, sa kog se mogu ubirati prihodi, pojavili su se i drugi zahtjevi nekadašnjih republika SFRJ.
Tako je pomoćnik ministra finansija BiH u Sektoru za sukcesiju imovine bivše SFRJ Zenit Kelić najavio da će se i BiH i ostale republike umiješati ako to učini Srbija.
A Kelić smatra da se Srbija već umiješala, time što se kabinet predsjednika Srbije tretira kao pravni nasljednik nekadašnjeg Predsjedništva SFRJ i što će dati “zeleno svjetlo” za otvaranje trezora sa 11 vreća Titovih dragocjenosti, pohranjenih u NBS.
Ako postoji zlato, novac ili neke vrijednosti, onda je to imovina svih država nasljednica, pa ćemo u ovom momentu svi morati da se uključimo u taj proces – kaže Kelić.
Ovo, međutim, demantuje savjetnik predsjednika Srbije i predstavnik Srbije u Stalnom komitetu za pitanja sukcesije Oliver Antić.
Ako je riječ o privatnoj svojini, ona se dijeli po pravilima nasljednog prava i raspoređuje, pošto nema testamenta, po zakonskom redu nasljeđivanja. Dakle, dijeli se između supruge Jovanke, i sinova Žarka i Miše, odnosno, Žarkove djece. Privatna svojina se nigdje na svijetu ne može dijeliti između država – objašnjava Antić.
U sukcesiji se može dijeliti samo ono što je Tito imao u posjedu, a pripadalo je državi. Ako se tako nešto nađe, onda će to biti predmet razgovora o sukcesiji, ali onda će se, po Antićevim riječima, pričati ne samo o Beogradu, već i o, recimo, vili u Bugojnu, i skupocjenim slikama i oružju iz nje.
Zastupnica Titovog sina Miše i unuke Zlatice Broz, Violeta Kočić Mitaček kaže da je davanje dozvole za otvaranje amaneta u NBS bio legitiman potez Predsjedništva, u skladu sa zakonom.
Takođe, treba odlučiti i čiji će biti skupocjeni automobili, koji se već tri decenije nalaze u Tehničkom muzeju u Bistri kraj Ljubljane.
Slovenci su obavijestili sud da ti automobili nisu njihovi, jer su pozajmljeni za izložbu 1986, i da su spremni da ih učine dostupnim sudu, da bi bili stavljeni u ostavinsku masu – kaže zastupnik Joške Broza Goran Petronijević.
U pitanju su automobili ogromne vrijednosti, po nekim procjenama između pet i 10 miliona evra, koji su Sloveniji pozajmljeni za izložbu 1986, ali nisu vraćeni. Među 15 limuzina izuzetno vrijedni su “horh glazer”, kabriolet iz 1938, za koji neki misle da je pripadao knezu Pavlu, i blindirani “pakard” iz 1937, poklon Staljina.
“Pakard” na tržištu premašuje dva miliona dolara, a ubjedljivo najskuplji auto je blindirani “mercedes kupe” iz 1939, čija se cijena na aukcijama kreće od 4,6 do devet miliona dolara.
Muzej istorije Jugoslavije, koji su advokati Brozovih optužili da opstruiše ostavinsku raspravu, navodi da će “poštovati sve odluke nadležnih državnih organa koje se odnose na taj slučaj, ako i kada budu donijete”.
Muzej je po nalogu suda, 10. januara, dostavio popisne liste svih eksponata vezanih za Titov život i rad i Arhivu Jugoslavije predao dokumentaciju koja se odnosi na predmete koji se nalaze u trezoru Narodne banke.
(VisokoIN)
