U posljednih nekoliko sedmica broj azilanata iz Bosne i Hercegovine u Švedskoj značajno se povećao, a Ambasada Švedske u Sarajevu smatra da je ovaj razvoj događaja zabrinjavajući.
Kako su naveli u današnjem saopćenju, lažna je bilo koja informacija koja navodi da Švedska nudi azil osobama čiji se zahtjev temelji na sigurnosnim razlozima bez dovoljne osnove.
Teški socioekonomski uvjeti, koji vladaju u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine nisu dovoljna osnova za dobivanje azila u Švedskoj, stoga, finansijski razlozi nikada ne mogu biti dovoljan razlog za dobivanje azila u Švedskoj.
“Kada podnositelj zahtjeva dobije odbijenicu na svoj zahtjev za azil, on će dobiti nalog za izgon i mora napustiti Švedsku”, rečeno je u saopćenju Ambasade Švedske.
Uspostavljena je veoma dobra i efikasna saradnja s vlastima BiH, a nikakva novčana pomoć, niti novac u gotovini ne dodjeljuje se onima koji se vraćaju.
Svako ko planira putovati u Švedsku da bi zatražio azil, treba biti svjestan da postoji veliki rizik dobivanja zabrane za ponovni ulazak. Zabrana za ponovni ulazak registrira se u Schengen sistemu informacija (SIS) i znači da toj osobi neće biti dozvoljen ulazak na teritorij Schengena u periodu od nekoliko godina.
Za one koji su već u Švedskoj s pokrenutim zahtjevom za azil postoji mogućnost da povuku zahtjev i vrate se dobrovoljno kući da bi smanjili rizik dobivanja zabrane za ponovni ulazak.
U decembru 2010. Evropska unija je donijela odluku o ukidanju viznog režima za BiH na teritoriji Schengena. Švedska je podržala tu odluku, te i dalje ostaje pri njoj, ali je zabrinuta kada se bezvizni režim zloupotrebljava.
“Neutemeljeni zahtjevi za azil su jedan oblik zloupotrebe prava na međunarodnu zaštitu. Bosna i Hercegovina nastoji postati članicom Evropske unije. Bezvizni režim i način na koji se on koristi, značajne su stavke pri razmatranju uvjeta za članstvom”, upozorava se u saopćenju.
Od decembra 2010. do juna 2012. godine, 1.565 državljana Bosne i Hercegovine predalo je zahtjev za azil u Švedskoj. Ovakva situacija postala je ozbiljna, a vlada Švedske očekuje od BiH i njenih građana da poštuju značenje i svrhu bezviznog režima. To im daje pravo da kao turisti ostanu u području Schengena maksimalno 90 dana u periodu od šest mjeseci da bi se susreli s rodbinom ili obavili neki posao.
Švedska, također, potiče osobe, koje za to ispunjavaju uvjete, da predaju zahtjev za radne dozvole. U tim slučajevima, mora se predati poseban zahtjev Ambasadi u Sarajevu (ili putem interneta), što je postupak odvojen od procesa traženja azila.
(VisokoIN/Fena)
