Dr. Darko Bekić otkriva kako je u američkim arhivima pronašao dokaze o sastanku u Beogradu. Jugoslavija je na rubu gladi, a svijet na rubu III. svjetskog rata.
Napetost raste.
Opskrba hranom i potrepštinama u zemlji zadovoljava tek 30 posto potreba. Vojni vrh i dio partijskog vodstva razočarani su političkim stanjem, otvaranjem zatvora na Golom otoku, i raskidom odnosa sa Staljinom.
Srušene su im iluzije o naglom napretku.
25. je januara, godine 1951.
U Beogradu sastanak, tajni.
– Smatram da Jugoslavija ima moralno pravo tražiti oružje od vas, govori Josip Broz Tito svom gostu.
– Što vam treba?
– Tenkovi, mlažnjaci, protuavionski topovi…
– Želite li možda protutenkovsko oružje? Bazuke? – zanima se gost.
Ambiciozni političar
– Već ih imamo nekoliko, ali čine mi se premalog dometa da bi bile djelotvorne, a za živu silu ne brinite. Ako dobijem dovoljno oružja, odmah mogu podignuti dva milijuna boraca.
Ovako su toga dana pregovarali Josip Broz Tito i tada još mladi, ambiciozni američki kongresman John Fitzgerald Kennedy na njihovom prvom susretu u Beogradu. Kennedy je bio na svojoj evropskoj turneji, a jedna od tačaka posjeta bila je i Jugoslavija.
Tito o rezultatima razgovora nije obavijestio nikoga od svojih potčinjenih.
Stvar je bila delikatna.
‘Houston, imamo problem’
Ovaj susret u svojoj knjizi “Jugoslavija u hladnom ratu” opisuje dr. Darko Bekić (65), znanstvenik, povjesničar i nedavno penzionisani iskusni ambasador.
Bekić je između ostalog bio hrvatski ambasador u Portugalu, Angoli i Kabo Verdeu. Bio je stalni predstavnik pri UN-u u Ženevi i OESS-u u Beču. Ima i novinarskog iskustva – bio je novinar RTZ-a, urednik Plavog Vjesnika i urednik u redakciji Studentskog lista.
U mirovini planira nastaviti publicistički i znanstveni rad.
– Pokušao sam pronaći neku fotografiju s tog susreta, ali uprkos naporima nisam je pronašao ni u Beogradu ni u Americi. Ipak, to je zasigurno bio prvi službeni susret Tita i Kennedyja – kaže Bekić.
JFK i Tito tokom narednih će godina nastaviti međusobne kontakte; Tito će ga 1961. godine posjetiti u Americi, a JFK će mu slati pomoć u obliku novca i hrane.
Vrijednost: 2,5 milijardi dolara.
No, nikad više u ovako prijelomnim trenucima povijesti.
Njihovi sastanci i Titov obilazak NASA-inih postrojenja čak su postali tema vruće, ali još nezavršene dokumentarne drame slovenskih autora Žige i Bojana Virca “Houston, imamo problem” . U njemu razvijaju pseudopovijesnu teoriju, prema kojoj je za osvajanje Mjeseca bila zaslužna tehnologija koju su u vojnoj megabazi Željavi, na granici Hrvatske i BiH, razvili jugoslavenski inženjeri, i to prema nacrtima pronađenim u tajnim dnevnicima slovenskog znanstvenika Hermana Potočnika koji je od tuberkoloze preminuo u Beču 1925. godine.
Slovenski filmaši smatraju da je Tito tehnologiju možda prodao SAD-u.
(VisokoIN)
