Dvadeset godina od početka rata u Bosni i Hercegovini i uprkos značajnim rezultatima na ekshumiranju i identifikaciji žrtava neizvjesno je okončanje procesa traženja nestalih na području Balkana. Oko 12.000 nestalih još nije pronađeno, a od toga 8.000 do 10.000 nestalih je u BiH.
“Gotovo sigurno je da posmrtni ostaci nekih nestalih ljudi neće biti pronađeni, jer su ih zločinci vrlo dobro sakrili ili uništili do mjere koja onemogućava identifikaciju. Međutim, sigurna sam da Institut za nestale osobe BiH (INO) u saradnji s ostalim nadležnim vladinim institucijama može pronaći još grobnih mjesta. Sudske nagodbe s optuženima, naprimjer, rezultatirale su novim informacijama o mjestima ukopa nekih posmrtnih ostataka”, kazala je u izjavi za Fenu generalna direktorica Međunarodne komisije za traženje nestalih osoba ( ICMP) sa sjedištem u Sarajevu Kathryne Bomberger.
Osim rada na pronalasku posmrtnih ostataka, u BiH treba riješiti najmanje 2.500 neidentificiranih posmrtnih ostataka koji su pohranjeni u mrtvačnicama širom zemlje.
Slučajevi o kojima je riječ su brojni neidentificirani posmrtni ostaci ekshumirani pod pretpostavkom da se radi o žrtvama zadnjeg rata i pohranjeni u objektima za čuvanje posmrtnih ostataka, a za koje nema podudaranja ni s jednim od DNK krvnih profila u ICMP-evoj bazi. ICMP je pokrenuo ovo pitanje još 2007. godine što je na kraju rezultiralo formiranjem Radne grupe za rješavanje slučajeva neidentifikovanih posmrtnih ostataka u mrtvačnicama, halama i spomen-kosturnicama u BiH pod vodstvom INO-a.
Radna grupa je uspjela utvrditi moguće razloge za postojanje toliko velikog broja N.N. tijela u mrtvačnicama u BiH i istovremeno riješiti neke od slučajeva.
Bomberger kaže da jedan postotak ekshumiranih posmrtnih ostataka ne pripada posljednjem ratu. Drugi razlog je što određeni broj porodica nisu donirale krvne uzorke zato što to ne žele ili zato što ne znaju da bi trebale donirati krvne uzorke, budući da su prethodno ukopale tijelo za koje su smatrale da se radi o njihovom nestalom, ali je, nažalost, ta identifikacija prije DNK analize bila pogrešna.
“To u biti znači da dva tijela nikada neće biti pravilno identificirana: ono koje je već pogrešno identificirano i ukopano i ono koje čeka u mrtvačnici, ali niko za njega ne daje uzorak krvi za DNK identifikaciju. Moguće je da ovih slučajeva nema mnogo, ali oni koje riješimo će rezultirati novim identifikacijama, a ICMP smatra da vrijedi istražiti sve potencijalne metode kojima se mogu identificirati osobe koje se još smatraju nestalim” kaže Bomberger.
Na zapadnom Balkanu više od 70 posto od ukupno 40.000 nestalih do danas je identificirano. Samo u Srebrenici je ukopano 5.137 žrtava genocida, čiji posmrtni ostaci su, nakon ekshumacija tokom proteklih godina, identificirani. Ovog 11. jula bit će ukopano još 510 identificiranih srebreničkih Bošnjaka.
(VisokoIN/Fena)
