Izvoz iz Bosne i Hercegovine je, nakon snažnog pada od 23,42 posto u 2009. godini, rastao po prosječnoj stopi od preko 26 posto tokom 2010. i 2011., da bi zabilježio pad od 7,17 posto za prvih pet mjeseci u ovoj godini.
Obim vanjskotrgovinske razmjene porastao za 19,63 posto tokom prvih pet mjeseci 2011., u odnosu na isti period prethodne godine, dok je isti pokazatelj za prvih pet mjeseci 2012. manji za skoro dva posto.
Vrijednost koeficijenta pokrivenosti uvoza izvozom se kretala oko prosječnog nivoa nešto ispod 50 posto tj. u rasponu od 41,75 posto u 2008., do 56,45 posto u 2011., dok njegova vrijednost iznosi 51,79 posto za prvih pet mjeseci tekuće godine, ističe se u analizi Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH (UIOBiH).
Kada su u pitanju vrijednosti uvoza na mjesečnom nivou za period 2007. – 2012., ekonomisti UIOBiH su zabilježili da su vrijednosti uvoza za januar i mart u ovoj godini dostigle rekord.
Istovremeno su mjesečne vrijednosti uvoza u 2012. godini veće od onih godinu dana ranije (osim vrijednosti uvoza u februaru).
U BiH se najviše uvoze proizvodi mineralnog porijekla. Pod tim se podrazumijevaju mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; zatim električna energija; bitumenske tvari i mineralni voskovi.
Ekonomisti UIOBiH navode da učešće ovih proizvoda konstantno raste i to od nivoa 20 posto u 2010. do nivoa od 22,4 posto u 2012. godini.
Ako posmatramo udio vrijednosti uvoza ove grupe proizvoda u vrijednosti ukupnog izvoza, vidljivo je da on dostiže vrijednost od 43,2 posto u 2012., što znači da skoro polovina vrijednosti izvoza BiH odlazi na uvoz ove grupe proizvoda.
Na drugom mjestu po značajnosti se nalazi grupa proizvoda mašine, aparati, mehanički i električni uređaji. Njihov udio konstantno opada u ukupnoj vrijednosti uvoza i to s nivoa od 12,7 posto u 2010. na nivo od 11,6 posto u 2012.
BiH i dalje najviše roba uvozi iz Hrvatske i to 14,04 posto ukupne vrijednosti uvoza u posmatranom periodu. Potom slijede Njemačka sa 11,34 posto, Srbija sa 9,11 posto, Italija sa 8,95 posto i Slovenija sa 5,32 posto.
Što se tiče vrijednosti izvoza, Njemačka je apsorbovala 16,35 posto vrijednosti ukupnog izvoza, zatim slijede Hrvatska sa 14,80 posto, Italija sa 11,93 posto, Srbija sa 9,46 posto i Slovenija sa 8,46 posto, podaci su UIOBiH.
“Po podacima koji su bili predmet analize, može se vidjeti da vrijednost uvoza nastavlja da raste sa dominantnim učešćem proizvoda mineralnog porijekla. Da li će se nastaviti ispoljeni trend zavisi prvenstveno od potreba BiH privrede kao i od cijena sirovog ulja (nafte) na međunarodnom tržištu. Ono što je evidentno je to da korelacijska veza vrijednosti uvoza ove grupe proizvoda i prikupljene akcizne obaveze (koja se obračunava po litri) na derivate sirovog ulja (nafte) postaje slabija“, ukazuju ekonomisti UIOBiH.
Mjere koje bi dovele do smanjenja deficita tj. rasta potražnje za izvoznim proizvodima BiH se nalaze u rukama kako domaćih tako i evropskih donosilaca odluka.
Tek sinhronizovane mjere vanjskotrgovinske, monetarne i fiskalne politike mogu dovesti do povećanja obima robne razmjene, poboljšanja uslova razmjene i poželjnog smanjenja vanjskotrgovinskog deficita.
Ne treba zanemariti i politički konsenzus oko unutrašnjih, bilateralnih ili multilateralnih pitanja koja imaju ili mogu imati snažan uticaj na dinamiku i strukturu robne razmjene BiH sa inostranstvom.
I pitanje ulaska Hrvatske u EU polovinom naredne godine kao i reperkusije koje će imati taj događaj na trgovinske odnose sa BiH je jedno od trenutno najvažnijih.
Stoga se još jednom ponavlja da je potrebno procijeniti da li će i u kojoj mjeri ovaj događaj predstavljati strukturni lom u smislu obima i smjera kretanja buduće robne razmjene, uticaja na makroekonomski, makrofiskalni, ali i mikroekonomske sisteme onih koji su tradicionalno oslonjeni na robnu, a i svaku drugu razmjenu sa ovom susjednom zemljom.
(VisokoIN/Fena)
