Bosna i Hercegovina suočava se s teškom situacijom na tržištu rada. Prema podacima za juna 2024. godine, stopa nezaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi čak 32 posto, dok je u Republici Srpskoj znatno niža, 16 posto. Na evidencijama u RS-u trenutno je 56.000 tražitelja posla, dok u FBiH taj broj doseže 260.000. Iako se čini da bi visoka stopa nezaposlenosti trebala olakšati pronalazak radnika, poslodavci se suočavaju s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage.
Na gradilištima i u drugim sektorima često se mogu vidjeti radnici iz Nepala, Bangladeša i Indije, dok potrebe za radnicima ostaju daleko od zadovoljenih. Loš odnos prema domaćim radnicima, prema mišljenju stručnjaka, dolazi na naplatu. Poslodavci se suočavaju s problemima u pronalasku radnika, a situacija se pogoršava zbog loših uvjeta i niskih plata koje nude.
Sindikat upozorava da su poslodavci krivi jer ne nude adekvatne plate domaćim radnicima. S druge strane, poslodavci tvrde da je situacija složenija te da je potrebno razdvojiti aktivne od pasivnih tražitelja posla. Države poput Hrvatske znatno olakšavaju dolazak strane radne snage, dok Bosna i Hercegovina ostaje ograničena s maksimalnom kvotom od 6.500 stranih radnika, dok nedostaje oko 40.000 radnika.
Trenutna procedura za uvoz radne snage u BiH je izrazito komplicirana i dugotrajna. Služba za poslove sa strancima ove godine je odobrila boravak za samo 2.103 radnika, dok 85% od planiranih radnih mjesta ostaje prazno. Ekonomisti predviđaju da će se situacija dodatno pogoršati, s obzirom na trend odlaska radnika u penziju i potrebu za novim zaposlenjima.
Iako se u BiH vjeruje da svi prijavljeni na zavod za zapošljavanje aktivno traže posao, stvarnost je drugačija. Mnogi se nalaze na evidencijama zbog beneficija poput zdravstvenog osiguranja, a ne zbog stvarne potrebe za radom. Trenutne procedure za uvoz radne snage često traju šest do devet mjeseci, što poslodavce dodatno obeshrabruje.
