Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić naglasio je da će se zbog gubitaka Rudnika mrkog uglja Zenica ugasiti dok će se nova energetska nezavisnost osigurati novim projektima.
U narednom periodu Ministarstvo industrije, energetike i privrede planira pripremiti čak 18 zakona i strategija kojima se uređuju i dopunjuju postojeći strateški okviri rada ministarstva.
Jedan od strateški najznačajnijih dokumenata za budući razvoj Federacije BiH jeste i Energetska strategija 2030-2050, koja bi trebala ponuditi model buduće energetske politike.
Komentarišući usvajanje prijedloga zakona o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”, ministar Lakić je istaknuo da “pored južne postoje još i istočna i zapadna interkonekcija”.
Za svaku od interkonekcija nužna je bliska saradnja sa kantonalnim vladama s obzirom na potrebu kreiranja plana gasifikacije koji će provoditi distributeri, a koje će formirati svaki od kantona.
“Svaka od interkonekcija će ići kroz parlamentarnu proceduru kao zakon jer time skraćujemo procedure. Ljudi u svim kantonima jedva čekaju da se krene s procesom gasifikacije jer time ostvaruju značajne uštede u proizvodnji”, rekao je Lakić.
Dodatno potvrđeno je i to da vodeći hrvatski distributer plina “Plinacro” želi nastaviti saradnju sa bh. distributerom Bh-Gas, a što je potvrđeno na nedavnom sastanku dvije delegacije u Zagrebu.
Veliki energetski projekti
Nagomilani gubici Elektroprivrede BiH stvoreni su između ostalog i na osnovu nerentabilnog upravljanja i poslovanja rudnika uglja, pri čemu su godišnji gubici samo rudnika “RMU Zenica” na godišnjem nivou bili blizu 20 miliona KM.
Kako piše Klix.ba, govoreći o sudbini zeničkog rudnika ministar Lakić je rekao da je u saradnji sa federalnim sindikatom i upravom rudnika usaglašena odluka da se zatvori ovaj rudnik.
“Zbog nedovoljne proizvodnje uglja u rudnicima mi smo u 2023. godini morali uvoziti struju, a znate i sami da smo dugo vremena mi bili ti koji su izvozili struju na druga tržišta. Od 2009. godine Vlada FBiH uložila je preko 500 miliona KM u rudnike od čeka je revizijom utvrđeno da 117 miliona nije opravdano i taj iznos ulazi u dug EP BiH od 331 milion KM”, dodao je Lakić.
S druge strane kao dio Strategije pravedne tranzicije energetskog sektora FBiH, planirana je prenamjena zemljišta i imovine rudnika “Kreka” i “Banovići” za izgradnju solarnih panela.
Ovaj projekat prenamjene bi bio financiran kroz podršku Svjetske banke sa procijenjenom vrijednosti od 80 miliona američkih dolara, a čime bi se obezbijedila nova podrška energetskom sistemu.
Uzimajući u obzir sve promjene unutar elektro-energetskog sektora uz implementaciju proizvodnje električne energije uz crpljenje geotermalnih izvora, ministar Lakić je istaknuo trenutno nisu planirana povećanja cijene električne energije.
Konsolidacija namjenske industrije
Porast izvoza namjenske industrije u FBiH nudi brojne mogućnosti razvoja iako su nova ulaganja u sve kompanije iz ove industrije prijeko neophodna.
“U našim kompanijama imamo glavne mašine koje su proizvedene 50-ih, 60-ih ili 70-ih godina i dobro je da ih imamo ali je moramo ulagati u tehnologije i pogone”, rekao je Lakić.
Trenutno stanje je najteže u kompanijama “TRZ Hadžići”, “Zrak d.d” i kompaniji “Vitezit Vitez”. Tehničko-remontni zavod Hadžići je prema riječima ministra Lakića lošim vođenjem doveden na rub pokretanja stečajnog postupka, a sarajevski Zrak je unatoč stečajnom postupku počeo bilježiti rast zaposlenih ali i ugovora.
“U naredna dva mjeseca očekujemo da ćemo isplatiti sva potraživanja starih radnika Zraka i to nam je prioritet“”zaključio je Lakić.
Za razliku od TRZ-a i Zraka, pravna situacija sa kompanijom “Vitezit” značajno je kompleksnija s obzirom na sudski epilog o vlasništvu ove kompanije. Uloga ove kompanije u sistemu namjenske industrije FBiH od strateškog je značaja s obzirom proizvodnju eksploziva i raketnih goriva koje je proizvodila ova kompanija.
Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije je formiralo Radnu grupu za kreiranje Strategije razvoja namjenske industrije u FBiH 2024-2034. Nova strategija predviđa veću saradnju kompanija iz namjenske industrije ali i stipendiranje učenika srednjih škola i fakulteta od kompanija namjenske industrije, čime bi se kadrovski osnažile sve kompanije namjenske industrije.
