U Kantonu Sarajevo je pokrenuta rasprava u cilju donošenja akcijskog plana za prevenciju maloljetničkog prestupništva i razdoblju do 2013. do 2015. godine.
Akcijski plan će biti privremeno rješenje dok se ne donese državna strategija za suzbijanje maloljetničke delikvencije. U fokusu akcijskog plana stavljena je primarna prevencija i individualni pristup u radu sa maloljetnicima koji su u sukobu sa zakonom.
U Bosni i Hercegovini problem maloljetničke delikvencije godinama ne nailazi na pravi odgovor države. Sve statistike govore da je broj krivičnih djela koje počine maloljetnici u stalnom porastu.
Samo u Sarajevu je registrovano oko stotinu maloljetničkih prestupnika, a posebno zabrinjava njihov višestruki povrat vršenju krivičnih dijela, kaže Hana Korać, kriminologinja u MUP-u Kantona Sarajevo.
„To je negdje između 65 i 75 posto zadnjih pet godina, a u zadnjih šest mjeseci je stagniranje. U ovom kriminalitetu oko 75 posto su imovinski delikti – krađa, razbojništva i slična krivična djela”, navodi Korać, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Korać dodaje kako bi trebalo ubuduće propise koji tretriaju maloljetničku delikvenciju obavezno uvrstiti individualni rad sa maloljetnim delikventima.
„To znači da je neophodan nešablonizirani pristup i selektivna prevencija, a to znači da u radu sa maloljetnicima svaka od nadležnih institucija obraća pojedinačno i da se pripremi rad sa maloljetnim licima, ovisno od nadležnosti“, dodaje Korać.
U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko disciplinskih centara u kojima se vrši vaspitavanje i resocijalizacija maloljetnih počinitelja krivičnih djela.
Kapaciteti tih centara su uglavnom popunjeni.
Dževad Šuško, direktor federalnog Zavoda za vaspitavanje muške djece i omladine Hum, kaže kako je važno prepoznavanje potencijalnog maloljetnog prestupnika u ranoj fazi.
„Maloljetnici koji dolaze nama na tretman, kojima se izriče mjera upute u instituciju, obično kasno dolaze, jer činjenica je da je oblik socijalne zaštite smještaja u instituciju najskuplji i svi potencijalni uputioci pokušavaju iscrpiti sve druge mjere koje ne koštaju puno – znači pojačan nadzor roditelja, staratelja, ukori itd. Kada se sve te mjere iscrpe, onda se odlučuju za smještaj u instituciju. I obično tad to bude puno kasno. Dobivamo maloljetnike koji su debelo ogrezli u kriminal i gdje su potrebni puno veći napori za njihovu resocijalizaciju“, kaže Šuško.
U Disciplinskom centru za maloljetnike u Sarajevu program resocijalizacije trenutačno prolazi 30 štićenika. Direktor Centra Samir Subašić ističe kako je nužno unaprijediti područja kao što su porodični odnosi, obrazovanje i organiziranje slobodnog vremena maloljetnika.
„Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo zdravlja moraju povući najveći teret, dakle osigurati sve one sadržaje i prostor djeci da svoje slobodno vrijeme provode na koristan način, a tamo gdje su slabiji porodični kapaciteti, koje imaju slabije pedagoške kapacitete, osigurati da se kroz naše javne ustanove pruži pomoć i podrška takvoj porodici. I, naravno, u obrazovnom segmentu onim maloljetnicima koji imaju poteškoće u vladanju i u savladavanju nastavnog gradiva osigurati pomoć i podršku kako bi prevazišli te probleme“, navodi Subašić.
Jedan od prijedloga za što efikasniju borbu sa maloljetnim delikventima jeste socijalni rad na ulici. Ovu mjeru godinama primjenjuju Francuska, Njemačka i Slovenija.
„To podrazumijeva da jedan socijalni radnik, sve u zavisnosti od koordinacije samog grada, ima priliku da sa potencijalnim prijestupnicima komunicira, da je u njihovoj grupi, da prati rad njihovih aktivnosti, da se uključuje i da onda na vrijeme može djelovati“, kaže Dijana Simanić, viša stručna savjetnica KJU Porodično savjetovalište.
Dosadašnja iskustva su pokazala da se često problemi javljaju na relaciji
odnosa roditelja i škole. U ovom području nužno je pronaći adekvatne mjere, naglašava Lamija Husić, pomoćnica ministra za obrazovanje, nauku i mlade KS.
„Nedovoljna je saradnja sa roditeljima djece koja izostaju, koja ponavljaju godinu, koja gube pravo na obrazovanje. Isto tako ističemo stalno prisustvo na roditeljskim sastancima. Kako ući u zajednicu i u porodicu djece koja imaju enorman broj izostanaka je jedan od naših veoma važnih ciljeva. Šta uraditi sa djetetom koje se isključi iz škole zbog izrazitih prekršaja, donošenja oružja – noža, pištolja, ugrožavanja sigurnosti djece – to su, između ostalog, stvari koje zajednički treba da se urade kroz ovaj novi akcioni plan“, naglašava Husić.
Vijeće roditelja KS predložilo je policijskim organima da češće vrše pretrese osnovnih i srednjih škola kako bi delikventima oduzimali hladno oružje i narkotička sredstva, jer iskustva pokazuju kako su djeca česta meta zlostavljanja njihovih vršnjaka.
(VisokoIN)
