Edgar Guzman već skoro dvije godine dobija pozive ljutitih kupaca koji su povjerovali oglasima na Instagramu i Facebooku, misleći da ih je objavila njegova kompanija. Njegova firma Half-Off Wholesale bavi se veleprodajom kućanskih potrepština i vrtne opreme iz skladišta u predgrađu Atlante. Lažni oglasi nude velike popuste, privlačeći kupce željne povoljnih ponuda, ali nakon uplate, naručeni proizvodi nikad ne stignu.
– Najgore je što moramo ljudima reći da su prevareni, mi uopće ne prodajemo putem interneta – rekao je Guzman, napominjući da pritužbe zbog prevara stvaraju loše recenzije za njegov stvarni posao: “Stalno prijavljujemo stranice Meti, ali ništa se ne poduzima.”
Meta Platforms, matična kompanija Facebooka i Instagrama, postala je ključni stub internetskih prevara, navodi se u izvještajima regulatora, banaka i internih dokumenata koje je pregledao The Wall Street Journal.
Porast prijava prevara
Meta je odgovorna za gotovo polovinu svih prijavljenih prevara na usluzi Zelle za JPMorgan Chase između 2023. i 2024. godine. Ova platforma za plaćanje koristi se u više velikih banaka, uključujući JPMorgan i Wells Fargo, a slične stope prevara zabilježile su i druge banke koje koriste Zelle.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Regulatori u Velikoj Britaniji i Australiji također su uočili visok nivo prevara. Interna analiza iz 2022. pokazala je da 70 posto novih oglašivača na Metinim platformama promoviše prevare, nezakonitu robu ili proizvode niske kvalitete.
U slučaju Guzmana, pretraga Metine biblioteke oglasa otkrila je preko 4400 različitih oglasa s adresom njegove firme prikazanih na Metinim platformama tokom prošle godine, dok je njegova stvarna kompanija objavila samo 15 oglasa.
Stranice koje šire prevare vode se iz Kine, Šri Lanke, Vijetnama i Filipina, koristeći ukradene fotografije Guzmanovog skladišta i navodeći njegovu adresu.
S obzirom na preko tri milijarde dnevnih korisnika, prevare nisu novost za Metu. Međutim, uz rast kriptovaluta, generativne umjetne inteligencije i velikih kriminalnih mreža iz jugoistočne Azije, razmjeri problema s prevarama značajno su porasli, a zaposlenici to već godinama prijavljuju.
Meta oklijeva s ograničavanjem oglašivača
Trenutni i bivši zaposlenici kažu da Meta izbjegava uvođenje strogih provjera za oglašivače, koji su prošle godine donijeli porast prihoda od 22 posto, dostigavši preko 160 milijardi dolara. Čak i kada korisnici imaju povijest prevara, Meta rijetko uklanja njihove račune.
Dokument iz kraja 2024. pokazuje da Meta dopušta oglašivačima da nakupi između 8 i 32 prijave za financijske prevare prije nego zabrani račun. Ako zaposlenici Mete sami eskaliraju problem, prag se može smanjiti na 4 do 16 prijava.
Dodatni izazov predstavlja Marketplace, Metina platforma za prodaju rabljenih stvari, koja je za manje od deset godina prestigla Craigslist i postala najpopularnije mjesto za besplatne male oglase. Njen model direktne razmjene između korisnika učinio ju je metom prevaranata.
Glasnogovornik Mete izjavio je da kompanija radi na suzbijanju “epidemije prevara” koja se proširila i postala složenija, potaknuta prekograničnim kriminalnim mrežama: “Kako prevare postaju upornije i sofisticiranije, tako i naši napori postaju jači.”
Meta je istovremeno pred saveznim sudom SAD-a tvrdila da nije pravno odgovorna za rješavanje prevara, navodeći da “neprovođenje Metinih pravila nadzora ne može dovesti do odgovornosti” i da “nema dužnost prema korisnicima” da se bavi prevarama na svojim platformama.
Nedavna odluka Marka Zakerberga da smanji provjeru činjenica i kontrolu govora mržnje izazvala je različite reakcije. Ipak, nesposobnost njegove kompanije da efikasno upravlja prevarama dobila je manje pažnje, uprkos ozbiljnim posljedicama.
Erin Vest, nedavno penzionisana tužiteljica koja je doprinijela izvještaju Američkog instituta za mir, tvrdi da je Metin popustljiv pristup omogućio širenje prevara međunarodnih kriminalnih mreža u jugoistočnoj Aziji.
“Nizak stepen ozbiljnosti”
Izvještaj procjenjuje da organizirane operacije prevara uključuju stotine hiljada ljudi, od kojih su mnogi žrtve trgovine ljudima, prevareni lažnim oglasima za posao. Drže ih u uslovima sličnim logorima, prisiljavajući ih na rad pod prijetnjom torture i zlostavljanja.
– Ako itko može napraviti veliku razliku, to je Meta. Ali ništa ih na to ne prisiljava – rekla je Vest.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Dokumenti koje je pregledao Journal otkrivaju da Meta posljednjih godina daje niži prioritet borbi protiv prevara, fokusirajući se na izbjegavanje uklanjanja legitimnih oglasa nauštrb sigurnosti. Kompanija također smanjuje troškove i preusmjerava resurse.
Prema izvorima upoznatim s poslovanjem, Meta je odustala od planova za uvođenje provjera oglašivača sličnih onima za političke oglase, zbog straha od gubitka prihoda od oglašivača koji ne žele ili ne mogu proći provjeru identiteta.
Meta je povremeno proglašavala vanredne mjere zbog porasta prevara, ali generalno tretira prevare kao “problem niskog stupnja ozbiljnosti”, a ne kao značajnu prijetnju ranjivim grupama ili kanal za organizirani kriminal.
Dokument iz 2022. opisuje “nedostatak ulaganja” u razvoj automatiziranih alata za otkrivanje prevara. Niski prioritet ovog problema formaliziran je promjenama u moderiranju sadržaja, koje su više resursa usmjerile na borbu protiv trgovine ljudima i štetnog sadržaja, a manje na prevare.
Analiza iz sredine 2022. pokazala je pad od 46 posto u pregledu vjerojatnih prevara unutar Facebook grupa.
Uklonjeno preko dva miliona računa
Glasnogovornik Mete tvrdi da su dokumenti zastarjeli i da je kompanija od druge polovine 2022. povećala ulaganja u borbu protiv prevara. Prošle godine uklonjeno je više od dva miliona računa povezanih s organiziranim prevarama, a od zatvorenih računa oglašivača, oko 70 posto otkriveno je unutar sedam dana od kreiranja.
Zahvaljujući zaštiti iz članka 230. američkog zakona o telekomunikacijama, platforme su uglavnom zaštićene od odgovornosti za korisnički sadržaj. Ova zaštita trenutno je na ispitu u tužbi australskog milijardera Endrua Foresta, koji je frustriran Metinim nereagiranjem na lažne investicijske oglase koji koriste njegovu sliku i klonirani glas.
U zahtjevu za odbacivanje te tužbe, Meta je tvrdila da nema odgovornost zahtijevati od investicijskih oglašivača da potvrde identitet ili dokažu da imaju dozvolu za prodaju takvih proizvoda
