Putarine u zakonu o akcizama nam nisu potrebne da, kako tvrde ovi tobožnji branioci građana, krpimo rupe u budžetu, isplaćujemo plate administraciji i spasavamo entitete od bankrota, kaže u pisanom intervjuu za “Nezavisne” Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.
Ističe da, što se tiče infrastrukturnih projekata, činjenica je da zbog neusvajanja izmjena i dopuna zakona o akcizama kasnimo, no misli da se i ovdje približavamo rješenju.
“Vrlo brzo, kroz povećanje trošarina, završićemo i ovu blokadu”, kaže Novalić.
Čeka li nas vruća politička jesen – zima? Penzioneri najavljuju proteste, poljoprivrednici su također nezadovoljni, a mnoštvo projekata, prije svega infrastrukturnih, koji su najavljivani, nije ni započeto?
– Mislim da u ovom trenutku slika nije baš toliko crna. Vlada FBiH je razgovarala sa penzionerima na temu kašnjenja zakona o PIO i imamo njihovu punu podršku za njegovo vraćanje u proceduru. Poljoprivrednici su svjesni da smo do sada značajno smanjili dugovanja u poljoprivredi i osigurali redovne isplate poticaja i da ćemo nastaviti da radimo na tome da sva naslijeđena dugovanja riješimo do kraja. Šta se, pak, tiče infrastrukturnih projekata, činjenica je da zbog neusvajanja izmjena i dopuna zakona o akcizama kasnimo, no mislim da se i ovdje približavamo rješenju, te da ćemo vrlo brzo, kroz povećanje trošarina, završiti i ovu blokadu.
Dobili smo novi – stari Prijedlog zakona o akcizama, Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i Vaš kolega iz stranke, kaže da neće to prihvatiti, kako dalje i šta?
– Nažalost, putarine u zakonu o akcizama su postale političko pitanje i pojedine stranke pokušavaju da ga koriste da bi se predstavile kao zastupnici interesa građana. Niko se pri tome ne trudi da koristi argumente. Putarine u zakonu o akcizama nam nisu potrebne da, kako tvrde ovi tobožnji branioci građana, krpimo rupe u budžetu, isplaćujemo plate administraciji i spasavamo entitete od bankrota. Jedini cilj je da pokrenemo velike infrastrukturne projekte, a putarine su najjeftiniji način njihovog finansiranja. I BiH je svoje autoputeve gradila novcem od akciza uvedenih prije nekoliko godina i tada u njima niko nije vidio ništa sporno. Na kraju ja sam optimista da ćemo u narednim danima donijeti ovaj zakon.
Šta je sa modifikovanim zakonom o PIO/MIO, kada će ga Vlada uputiti u Parlament?
– Mislim da je Vlada u ovom mandatu najviše pažnje posvetila upravo penzionerima, te da smo i pored povećanja broja penzionera u zadnje dvije godine uspjeli smanjiti deficit Fonda PIO za skoro 70 miliona KM. Uspostavljena je redovna isplata penzija bez kašnjenja. Ipak, konačne stabilizacije neće biti bez novog zakona o PIO, koji će osigurati dugoročnu finansijsku održivost, jednostavnije izračunavanje penzija kroz bodovni sistem, ispravljanje određenih nelogičnosti, garancije redovne isplate kroz trezor. Vlada FBiH je dugo radila na ovom zakonu i mi od njega nećemo odustati. Zakon će se vrlo brzo naći na Vladi, a do kraja godine trebalo bi da ga usvoje i oba doma Parlamenta FBiH.
Planirate 2018. proglasiti godinom borbe protiv sive ekonomije. Koje su konkretne i ključne mjere koje ćete poduzeti?
– Borba protiv sive ekonomije je jedan od mojih prioriteta. U BiH imamo najveću stopu sive ekonomije u regiji i ona iznosi 25 posto BDP-a. Svake godine četvrtinu BDP-a gubimo zbog neobuhvaćenog dohotka, neobuhvaćene zaposlenosti i neobuhvaćenih plaćanja. Nama, dakle, ne trebaju nikakvi krediti ni zaduživanja: dovoljno je samo da se u budžetu nađe novac koji svakodnevno nestaje u sivoj zoni. Uskoro će Vlada razmatrati detaljni akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije. Radi se o sveobuhvatnoj strategiji koju smo pripremili zajedno sa predstavnicima poslodavaca, sindikata, akademske zajednice, ali i sa kolegama iz RS i državnih institucija. Plan sadrži niz mjera koje obuhvataju jačanje kontrola i inspekcija, ali i smanjivanje birokratije, koja često tjera poslodavce u sivu zonu. Dalje, Udruženje poslodavaca FBiH je kao glavni pokretač sive ekonomije identificiralo visoke parafiskalne namete. Vlada sistemski radi na njihovom smanjivanju i s tim ćemo nastaviti i u narednom periodu.
U četvrtak ste imali i zajedničku sjednicu sa Vladom RS, dogovorili ste niz mjera, kako ćete ih provoditi?
– Glavna tema zajedničke sjednice Vlada bila je upravo siva ekonomija. Na njenom primjeru najbolje se vidi neophodnost zajedničkog djelovanja dva entiteta. Ne možemo se protiv sive ekonomije boriti u samo jednom dijelu države. Zato je naš cilj da harmonizujemo propise radi eliminiranja svih mogućih oblika zloupotreba, pa da vratimo u budžet novac koji gubimo u sivoj zoni. Na sjednici smo razmotrili niz konkretnih mjera koje ćemo poduzeti u narednom periodu. One se uglavnom odnose na rad inspekcija, razmjenu podataka i generalno bolju koordinaciju zakona i propisa.
Kada će Vlada FBiH donijeti privremenu mjeru o zabrani izvoza trupaca, jer je to Vlada RS već učinila?
– Drvna industrija je u našoj državi u velikom usponu, no ono na šta se žale privrednici je nedostatak domaće sirovine. Vlada RS je već poduzela određene korake da se zabrani izvoz sirovine u druge države i na taj način riješi ovaj problem. Sad je neophodno da slijedimo ovaj primjer da i mi podržimo naše drvoprerađivačke kompanije, ali i da spriječimo da drvo iz RS bude izvoženo preko graničnih prelaza u FBiH. Teško mi je sad govoriti o tačnim datumima, no s obzirom na to da će se pred Parlamentom vrlo brzo naći i zakon o šumama i šumarski program i strategija razvoja drvne industrije, trudit ćemo se da se i ova mjera nađe na snazi u što kraćem roku.
Hoće li biti rebalansa budžeta i bojite li se da nema dovoljno “ruku” u Parlamentu FBiH da on prođe?
– Rebalans je neophodan s obzirom da moramo u naš budžet uvrstiti neplanirane prihode, a to su sredstva iz klirinškog duga i akumulirane dobiti javnih preduzeća. Šta se, pak, tiče većine, ja sam više puta upozoravao da zbog neozbiljnosti pojedinih poslanika Parlament ima problem da usvoji ključne reformske zakone. Sad do toga došla je i još preuranjena predizborna kampanja i nadmetanje u poptuno promašenim populističkim inicijativama. Još jednom ću razgovarati sa predsjednicima oba doma i šefovima klubova da se pobrinu za disciplinu i da se ovi problemi više ne ponavljaju, kaže Novalić.
Plin
Hoće li građani FBiH ispaštati zbog ogromnog duga koji imamo prema “Gazpromu”? Da li će plin biti skuplji i kako ćemo se grijati ove zime koja nam je već na pragu?
– Plin sigurno neće biti isključen, a njegovu cijenu će odrediti tržište. FBiH uredno izmiruje svoje tekuće obaveze po plinu koji nam isporučuje Ruska Federacija i siguran sam da će to “Gazprom” uzeti u obzir. Ratni dug planiramo vraćati dugoročno i već sad smo ga zahvaljujući akcizama na plin, koje iznose pet maraka po kubnom metru, uspjeli smanjiti za sedam-osam miliona dolara. Svakako, pred nama su pregovori sa RS, jer se radi o dugu nastalom u oba entiteta, tako da jednostavno nije fer da ga sad otplaćuje samo jedan od njih.
