Delegati i delegatkinje SDABiH prekosutra biraju novog/starog lidera, te potpredsjednike i članove i članice Glavnog, Nadzornog i Etičkog odbora
Osmi kongres Stranke demokratske akcije zakazan je za subotu. Izborna komisija SDA 9. oktobra je donijela odluke o utvrđivanju i objavljivanju kandidatskih lista. Donesena je i odluka o odbacivanju žalbe Šemsudina Mehmedovića na odluku Izborne komisije SDA o neprihvatanju kandidature za izbor predsjednika SDA. Ovim odlukama kao jedini kandidat za predsjednika stranke ostao je dosadašnji lider Bakir Izetbegović.
KORAK NAZAD
Adil Osmanović, jedan od osnivača SDA, potpredsjednik i kandidat za jednu od devet pozicija potpredsjednika u narednom mandatnom periodu, u našem podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govorio je o stanju unutar stranke.
– Ako kažemo da je Kongres praznik demokratije, onda zaista trebamo uraditi sve da on to bude, rekao je Osmanović i dodao da će ovaj kongres, nažalost, napraviti veliki korak nazad.
To će, naglasio je, imati ogromne negativne posljedice po samu stranku. Dodao je i da je osnovna strategija bila da zapravo niko ne dobije kandidaturu osim aktualnog predsjednika stranke.
– Šta znači kandidatura? Kandidatura znači da imate početnu ulaznicu da uđete u nadmetanje. Sulejman Tihić je rekao: “Stranka se ne preuzima, ona se predaje”, podsjetio je Osmanović.
Objasnio je da zapravo jedan posto članstva bira rukovodstvo stranke.
– Nije lako u SDA pobijediti aktuelnog predsjednika, ali se ne smije dozvoliti da se pravi korak nazad i da se onemogući kandidatura drugih kandidata, rekao je Osmanović.
Mehmedović je naglasio da je odbijanje žalbe “pamflet koji ni formalno, a pogotovo suštinski ne zadovoljava elementarne pravne norme”. Dodao je da su “osim formalno-pravnih, potpuno zanemareni suštinski principi demokratije i slobode izbora”.
Ibrahim Nadarević, član Glavnog odbora SDA iz USK-a, smatra da se nakon Kongresa neće ništa drastično promijeniti u rukovodstvu. Ali, nada se da će se unutar rukovodstva promijeniti poimanje odnosa na međunarodnom planu. Nada se i da će SDA imati aktivniju ulogu u euroatlantskim integracijama i smirivanju tenzija u BiH. Vjeruje da prostor za razgovor i konstruktivnu kritiku postoji.
– Međutim, ljudi su jako opterećeni ličnim pozicijama, pa čak i u SDA. Možda SDA najmanje, ali ima ih mnogo koji su lične ambicije i potrebe često stavljali iznad općeg i zajedničkog. Vjerujem da će se morati zaokrenuti, nema želim ili ne želim. Dogovaranje i razgovori unutar BiH nemaju alternativu. Alternativa je bila prije 30 godina i bila je katastrofalna, govori nam Nadarević.
Smatra da dok god u bh. patriotskim snagama postoje oni koji udovoljavaju Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, “nećemo na zelenu granu”. Zato je, poručuje, jako važna aktivnija uloga SDA u euroatlantskim integracijama i dogovaranjima unutar BiH. Mišljenja je da je jedan kandidat za predsjednika stranke rezultat aktualne politike drugih političkih subjekata, posebno onih koji crpe glasove iz bošnjačkog naroda, a koji su izazvali revolt i inat unutar SDA, lokalnih organizacija, pojedinaca.
– To je rezultiralo skoro apsolutnom podrškom Bakiru Izetbegoviću, što onda za rezultat ima da drugi kandidati ili nemaju apsolutno nikakvu šansu ili ne žele u ovome učestvovati. Druga stvar, ambicije unutar SDA često dolaze od ljudi koji nikada u životu nisu htjeli ili nisu mogli biti ni predsjednici kantonalnih odbora, ni potpredsjednici stranke. Bili su na lokalnim begovatima, na općinskim nivoima, gdje su homogenizirali mlade ekipe ljudi, najčešće interesno, i onda se pojavljuju i žele odmah biti predsjednici, smatra Nadarević i dodaje da je istini za volju mnogo dobrih kadrova izašlo iz SDA – nisu imali živaca ili volje čekati svoj red.
Mišljenja je da se stranka nije značajno promijenila u odnosu na Tihićevo vrijeme, samo se promijenio njen predsjednik.
– Prema integracijama BiH u euroatlantske tokove nema promjena, ali su dnevna politika i retorika dobile puno zamaha i onda dobijete dojam da je SDA promijenila svoj kurs. Dobila je i nešto sa čim se ne slažem. U ime SDA uzeo je mnogo ko za pravo da govori i da se brani od drugih. Tako da dobijate retoriku pojedinaca iz SDA koji nekada pominju moguće modele suradnje na međunarodnom planu BiH sa nekim drugim opcijama u svijetu, što, navodeći to kao hipotetički, dobije naravno onakvu kategorizaciju kakvu opozicija ili politički oponent želi, objasnio je Nadarević.
Naglasio je da SDA treba konkretnije prići zapadnim organizacijama, konkretno EU i Sjedinjenim Državama, te i unutar i izvan BiH pokušati značajnije spustiti loptu. Nedostaje malo više fleksibilnosti u značajnim razgovorima sa međunarodnim akterima.
Jedan od osnivača SDA Osman Brka kratko nam je rekao da prostora za razgovor i konstruktivnu kritiku unutar SDA, pa i na samom Kongresu, mora biti.
– Ako hoće da bude ozbiljna stranka, onda za to mora biti mjesta, istakao je Brka i dodao da se SDA teško može vratiti na poziciju kakvu je imala za vrijeme Sulejmana Tihića.
Edhem Bičakčić, također jedan od osnivača SDA, naglasio je da stvari ukazuju na to da će subotnji kongres biti sve osim Kongresa.
– Kongres podrazumijeva, pogotovo izborni, utakmicu između više kandidata i programa. To je osnovni demokratski princip koji ovdje nije sadržan. Na koncu i kod rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića ideal je bila parlamentarna demokratija britanskog tipa. Trebalo je da budu najmanje tri kandidata, tako da nemam nikakva posebna očekivanja od Kongresa, istakao je Bičakčić.
Dodao je da je “stranka bila najjača u vrijeme Alije Izetbegovića, te da je u vrijeme Tihića promijenila svoju fizionomiju i izgubila određeni kredibilitet”.
PRIORITET SU EU I SAD
– Kada je stranku preuzeo Bakir, ona doživljava dalje osipanje i dolazi do istjerivanja ljudi iz stranke po raznim osnovama. Počelo je još u vrijeme Tihića, sa A SDA u Cazinu, a nastavljeno u vrijeme Bakira sa silnim grupacijama onih koji su otišli, naglasio je Bičakčić.
Dodao je da bi SDA trebala raditi na poboljšanju odnosa i sa Istokom i sa Zapadom.
– Naravno, odnosi sa EU, sa Amerikom, moraju biti prioritetni jer na tom temelju obezbijeđen je Dejtonski mirovni sporazum i na tom temelju su moguće buduće pozitivne promjene unutar BiH, zaključio je Bičakčić.
