Potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić, komentirajući negativan gospodarski rast BiH, izjavio je danas u Mostaru kako država bilježi rast potrošnje i kredita bez dovoljnog rasta proizvodnje i izvoza što, po njegovom mišljenju, vodi u još dublju krizu.
Ako želi uravnotežiti svoju platnu bilancu, BiH mora povećati izvoz, odnosno smanjiti uvoz te do 2015. godine povećati pokrivenost uvoza izvozom na 85 posto. U protivnom svake će godine uzimati novi kredit da bi vratila stari ili će prodavati imovinu, smatra Lasić.
Što se tiče novih zaduženja kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), po njegovom mišljenju, takva zaduživanja nisu dobra jer bi se novim kreditima kod MMF-a BiH zadužila samo za servisiranje javne potrošnje, a ne za proizvodnju.
Vrijeme da se unutar zemlje određene stvari poravnaju, kazao je Lasić, jer novim zaduživanjima kod MMF-a “odgađamo one stvari koje ćemo morati napraviti, a to je da ćemo javnu potrošnju morati sanirati kroz povećani PDV-a”.
BiH su potrebne nove investicije i krediti za realni sektor, odnosno proizvodnju, što znači da joj nedostaju krediti Europske i Svjetske banke, a ne MMF-a, čiji krediti služe samo za saniranje javnih financija, naglasio je Lasić.
“Mislim kako je vrijeme da se napokon državni rashodi moraju pokrivati državnim prihodima i da se treba uravnotežiti prihodovna i rashodovna strana proračuna. Ako to budemo uvijek uravnoteživali kreditima, to će nas odvesti prema Grčkoj”, tvrdi Lasić.
Izvoz BiH za prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen je za 7,2 posto. U istom razdoblju uvoz je povećan za 1,2 posto, a deficit za 13,2 posto.
Također, pad je zabilježen i u pokrivenosti uvoza izvozom za 9 posto, a najveći izvoz novca iz BiH na uvoz roba ostvarili su veliki trogovački lanci. Najveći vanjskotrgovinski partneri BiH bile su zemlje EU, CEFTA-a i EFTA-e. Najveći deficit BiH je ostvarila s Rusijom, Kinom i SAD-om, a pokrivenost uvoza izvozom s ta tri partnera iznosi 1,61 posto.
U gospodarstvu FBiH zaključno s mjesecom travnjem radila je 301 128 osoba i u tim djelatnostima prosječna neto plaća iznosila je 623,42 maraka. U neprivrednim djelatnostima (školstvo, zdravstvo, javna uprava), radila je 438 147 osoba s prosječnom plaćom 878,52 marke.
Lasić smatra kako je bh. tržište “usko”, što znači da vanjska politika i vanjske trgovina trebaju raditi na proširenju tržišta za robu iz BiH te još jednom ponovio da BiH treba raditi na rasterećenju plaća i uvođenju više stopa PDV-a.
(VisokoIN/Fena)
