Činjenica da je zakon o popisu stanovništva – jedan od ključnih zahtijeva u procesu pridruživanja EU – usvojen u Bosni i Hercegovini, sama je po sebi pohvalna.
Civilno društvo, ipak, nije bilo uključeno u stvaranje teksta zakona, i postoje izvjesni problemi u njegovoj provedbi.
Predložena pitanja u popisu uključuju, naprimjer, osjetljive teme koje bi se mogle iskoristiti za utvrđivanje etničkog porijekla građana, čak i ako oni ne žele da budu označeni kao pripadnici određene etničke grupe, navode u odgovorima na pitanja analitičke grupe Public International Law and Policy Group o popisu stanovništva u BiH u 2013. godini, poslanice u Evropskom parlamentu Marije Cornelissen i Tanja Fajon.
Evropska komisija trebala bi se baviti brigama koje je izrazila građanska inicijativa u BiH, uz podršku Public International Law and Policy Group kao što su nedovoljan angažman građanskog društva u javnim konsultacijama oko zakona o popisu, pitanja u popisu procedura popisa.
Posebno problematično je obavezno pitanje o maternjem jeziku, koje obavezuje građane da se etnički opredjeljuju.
– Nije moguće odgovoriti da su i srpski i hrvatski i bosanski vaš maternji jezik, ili ostaviti otvorenim to pitanje: takva pitanja i nisu zahtijevi Eurostata. Zahtjev građanskog društva treba se uključi u plan za probni popis koji počinje u jesen 2012. godine, kojim bi se utvrdile logističke potrebe, mjesta obavljanja popisa i ostale odredbe, navode Marije Cornelissen i Tanja Fajon.
(VisokoIN/Fena)
