BiH u naredne dvije godine neće moći izvoziti krompir u zemlje EU zbog toga što nije na vrijeme provela monitoring otpornosti ove povrtlarske kulture na štetne organizme, što je jedna od ključnih stavki za izvoz na evropska tržišta.
Naime, za provođenje ove vrste monitoringa potrebne su najmanje tri godine, a Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja u ovaj postupak ušla je tek početkom ove godine, zbog čega će se domaći krompir na tržištu evropskih zemalja u najboljem slučaju pojaviti 2015. godine.
Zbog činjenice da je gotovo kompletna vrijednost izvoza krompira usmjerena na Hrvatsku i Holandiju, BiH će s početkom naredne godine ostati bez prihoda od izvoza ove kulture, pišu Nezavisne novine.
Vrijednost bh. izvoza krompira u prvoj polovini ove, ali i istom periodu prošle godine bila je 1,6 miliona KM, potvrdili su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO).
Podaci UIO ukazuju da je uvoz krompira u BiH višestruko veći od izvoza, te da je BiH ovu kulturu uvozila najviše iz Holandije, Danske, Italije, Slovenije, Srbije i Hrvatske.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara RS, istakao je da proizvođači krompira zbog nadležnih institucija u BiH ponovo preživljavaju scenario kakav je bio i pri ulasku Rumunije u EU.
“U veoma sličnim okolnostima i zbog neispunjavanja izvoznih uslova, ulaskom Rumunije u EU izgubili smo tržište koje je za nas bilo veoma unosno”, rekao je Mastalo, ne skrivajući razočarenje što će se ista stvar dogoditi i sa Hrvatskom.
On je pojasnio da zbog nemogućnosti izvoza domaće tržište postaje prezasićeno krompirom, te zbog toga njegova cijena naglo pada, pa povrtlari uopšte ne zarađuju na njegovom uzgoju.
“Svima je poznato da su proteklih godina, zbog niske cijene, velike količine krompira završavale na deponijama”, podsjetio je Mastalo.
U Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja nisu odgovorili zašto se ovoliko kasni sa provođenjem kontrole koja otvara mogući izvoz u EU.
Ipak, podsjećamo da je 23. januara ove godine u “Službenom glasniku BiH” Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja objavila program posebne sistemske kontrole štetnih organizama na krompir u BiH, koja ima, kako su istakli, za cilj proizvodnju krompira po standardima kako bi se omogućio njegov izvoz u EU.
U uvodu objave navodi se da je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, krompir uzgajan na površini od 37.530 hektara, zbog čega bi mogao biti jedan od značajnih poljoprivrednih proizvoda za izvoz iz BiH.
Međutim, kako se u ovom dokumentu navodi, u posljednje vrijeme krompir se veoma malo izvozi iz BiH, a nisu rijetki slučajevi, kao što je to bilo 2008. godine, da su proizvođači prinuđeni da bacaju velike količine neprodatog krompira, što, osim velike ekonomske štete, dovodi i do razočaranja kod poljoprivrednih proizvođača, ocijenili su tada u Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH, konstatovao je da za stanje u ovoj oblasti direktnu odgovrnost snose prvi ljudi Kancelarije, koji nisu na vrijeme pokrenuli potrebne postupke.
“Iako se vidi da direktiva EU, koja navodi da je neophodno uraditi monitoring, datira iz 2000. godine, ova institucija do početka ove godine nije započela nikakve aktivnosti da bi je provela”, rekao je Gavran.
Uvoz višestruko veći od izvoza
BiH je u prvih šest mjeseci 2012. godine uvezla 12.543 tone krompira vrijednosti 8,3 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvezena količina od 14.992 tone krompira u iznosu od 11,6 miliona KM, potvrdili su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
Iz BiH je u prvih šest mjeseci 2012. godine izvezeno 2.656 tona krompira, a u istom periodu prošle godine izvezena je količina od 2.415 tona. Vrijednost izvoza krompira u prvoj polovini ove i prošle godine bila je identična, 1,6 miliona KM.
(VisokoIN)
