Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) BiH do sada je stigla jedna prijava s indicijama koruptivnog ponašanja, u kojoj se povezuju farmaceutska firma i ljekar Doma zdravlja u Sapni.
Prijava je stigla anonimno, a u njenom obrazloženju navodi se da se “pacijentima već duže vrijeme propisuju lijekovi koji im apsolutno nisu potrebni i koji su relativno skupi, a sve u dogovoru s farmaceutskim kućama”.
Ovo je kazao direktor Agencije Sead Lisak, nakon što je u susjednoj Hrvatskoj, u okviru akcije “Hipokrat”, više stotina ljekara osumnjičeno da je primalo mito od farmaceutske kompanije “Farmal”, dok su uposlenici ove firme uhapšeni.
“Nakon što smo razmotrili i analizirali navode koji ukazuju na koruptivno ponašanje farmaceutske kompanije i ljekara iz Doma zdravlja u Sapni, prijavu smo proslijedili MUP-u TK i Ministarstvu zdravstva ovog kantona na postupanje, s obzirom na to da Agencija nema istražno-represivne nadležnosti. O imenima i detaljima u vezi s ovim slučajem ne možemo govoriti sve dok ne dobijemo povratne informacije nadležnih institucija” – istakao je Lisak.
Mirsad Šabaredžović, predsjednik Komisije Farmaceutske komore FBiH za edukaciju, nije se libio kazati da veza između farmaceuta i medicinara u našoj zemlji nije “najčistija” te je otkrio i način na koji farmaceuti potkuplju medicinare.
“Ja sam ubijeđen da toga ima. Svuda u svijetu to se dešava i ako bismo rekli da toga nema u našoj zemlji, onda bi to bila neistina. Postoje razna putovanja, kongresi… na vrlo atraktivnim destinacijama koje, uz dnevnice, farmaceutska industrija plaća ljekarima i farmaceutima te njihovim supružnicima. To su destinacije od Brazila do Japana, a takvi događaji traju i po deset dana. Na putovanja idu samo privilegovani – rukovodioci klinika, ambulanti, odjeljenja, popisivači za skupe lijekove, dakle oni koji mogu bitno utjecati na potrošnju lijekova određene fabrike” – tvrdi Šabaredžović.
Kaže da su takvi skupovi samo po nazivu “stručni”, odnosno da se uglavnom radi o turističkim putovanjima, gdje se dogovaraju koruptivne radnje.
“Ako neko vama i vašoj supruzi plati putovanje u Peking, koje košta desetak hiljada maraka, zar to nije to? Zar će neko na vas potrošiti hiljade maraka ili eura, a da nema protuuslugu? To je postalo praksa, pogotovo jer ima veoma mnogo generičkih lijekova. Malo je tržište i ako imate desetak preparata generika, onda je neminovno da konkurencija nije baš lojalna” – kaže Šabaredžović.
Kada je u pitanju direktno davanje mita, kaže da je to teško dokazivo, skoro nemoguće, osim ako neko iz tog lanca lično ne progovori.
Sporna kompanija “Farmal”, čiji su uposlenici podmićivali ljekare u Hrvatskoj, ima predstavništvo i u našoj zemlji. Na upit jesu li ih kolege iz Hrvatske kontaktirale radi provjere “Farmalovog” predstavništva, u Tužilaštvu BiH rečeno je da takav zahtjev nisu dobili.
Na pitanje koje se odnosi na eventualnu provjeru “Farmalovog” poslovanja, u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) nisu bili u mogućnosti govoriti. Portparol te institucije Željka Kujundžija kazala je kratko da Državno tužilaštvo Hrvatske (DORH) nije kontaktiralo SIPA-u u vezi s tim predmetom.
Referirajući se na akciju “Hipokrat” u Hrvatskoj, Lisak je istakao je da su ova i akcije koje su joj prethodile ohrabrenje građanima te zemlje da niko neće biti oslobođen odgovornosti za svoja nedjela, odnosno da će prije ili poslije za njih odgovarati.
Na koncu je zaključio da se nada da će i BiH po uzoru u na Hrvatsku konačno krenuti agresivnije i odlučnije u obračun s korupcijom te da će se u tu borbu uključiti svi nivoi društva u našoj zemlji.
(VisokoIN)
