Nezaposlenost u svim zemljama zapadnog Balkana je u porastu, a do posla teško dolaze i visokoobrazavani kadrovi.
Istražili smo kojim je zanimanjima tržište rada zasićeno, a kojih kadrova nedostaje, i saznali da je na biroima za zapošljavanje najviše ekonomista, pravnika, novinara i nastavnika razredne nastave, dok su najtraženiji inžinjeri elektrotehnike i mašinstva, kao i ljekari, prenosi agencija Anadolija.
Istraživanje je pokazalo da mladi ljudi na zapadnom Balkanu ipak radije upisuju fakultete koji, prema zvaničnoj statistici, nisu perspektivni, dok izbjegavaju medicinski, mašinski i elektrotehnički fakultet, iako bi s njima dosta lakše mogli naći posao.
Bosna i Hercegovina
Prema službenim podacima prikupljenim u zavodima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, najmanje traženi, a ujedno i najbrojniji visokoobrazovani kadrovi na biroima, su diplomirani ekonomisti, pravnici, te profesori razredne nastave.
Zanimanja koja su najviše tražena, ali ih je najmanje, su ljekari specijalisti, mašinski inžinjeri i inžinjeri elektrotehnike.
Uprkos ovome, mladi ljudi u BiH i dalje masovno upisuju fakultete koji im ne garantiraju zapošljavanje, kao što su ekonomija, pravo ili političke nauke, iako bi bolju perspektivu imalu sa diplomog nekog od medicinskih, mašinskih ili elektrotehničkih fakulteta u zemlji.
Anketa koju su među studentima u Sarajevu proveli novinari agencije Anadolija pokazala je da mladi ljudi fakultet uglavnom upisuju vođeni emocijama.
„Upisao sam Ekonomski fakultet jer me zanimaju ekonomske nauke. Situacija za zapošljavanje je jako teška u našoj zemlji, ali nisam obeshrabljen i vjerujem da će u budućnosti biti bolje„ rekao je jedan student Ekonomskog fakulteta, a studentica Pravnog fakulteta Dženana Repuh kazala je da sebe sutra vidi kao dobru pravnicu.
“Upisala sam ovaj fakultet zato što mi se dopada taj poziv. Mislim da mladi nisu dovoljno informisani koliko nezaposlenih i s kojim fakultetima ima na birou, a mnogima je samo bitno imati diplomu.” rekla Repuh.
Student Elektrotehničkog fakulteta Harun Medar ubijeđen je da će dobiti kvalitetno obrazovanje i šanu sa posao.
„Upisao sam Elektrotehnički fakultet u Sarajevu iz razlog što je elektrotehnika upravo ono što me interesuje i čime se želim baviti u budućnosti. Zanimanje je perspektivno. ETF u Sarajevu je međunarodno priznat i nudi kvalitetno obrazovanje”, rekao je Medar.
Hrvatska
Prema posljednjim podacima prikupljenim u zavodima za zapošljavanje u Hrvatskoj, u toj zemlji je ukupno registrirano 3.974 diplomiranih ekonomista, a potražnja za ovim kadrom na tržištu je 311. Pravnika na biroima u Hrvatskoj ima1.967, dok je realna tržišna potreba 190, a novinara registriranih na zavodima za zapošljavanje u Hrvatskoj je 678, dok potražnje za njima na tržištu uopće nema.
S druge strane, u Hrvatskoj je povećana potražnja za inžinjerima elektrotehnike, profesorima engleskog jezika, doktorima medicine i profesorima matematike, a ovih stručnjaka manjka na zavodima za zapošljavanje u toj zemlji.
Srbija
Nešto drugačija slika je u Srbiji. Do posla u ovoj državi najbrže dolaze stručnjaci za finansije, inžinjeri elektrotehnike, elektronike, mašinstva i građevinarstva, kao i nastavnici matematike i stranih jezika, anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi i farmaceuti.
Među manje traženim zanimanjima u Srbiji su ljekari opšte prakse, inžinjeri poljoprivrede i tekstilni inžinjeri. Press služba Nacionalnog zavoda za zapošljavanje Srbije, na pitanje novinara agencije Anadolije o tome koja će zanimanja biti najtraženija u budućnosti, odgovorila je kako su to moderna zanimanja koja zahtijevaju profitabilne firme.
“Kada su u pitanju poslovi koji će biti aktuelni za desetak ili dvadeset godina smatramo da će poslovi u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija imati ekspanziju i da će se tražiti stručnjaci za elektrotehniku i elektroniku, stručnjaci za robotiku, stručnjaci za oblast finansija, stručnjaci za upravljanje rizicima u preduzećima i savjetnici, stručnjaci poput genetičara, molekularnih biologa, ali i arhitekte, urbanisti, dizajneri…
Uz adekvatna ulaganja u Srbiji postoji perspektiva za razvoj organske poljoprivrede i drugih oblasti koje bi angažovale stručnjake iz oblasti biotehničkih nauka. Svakako da ulaganje u obnovljive izvore energije (korišćenje solarne energije ili energije vjetra, biodizela, biomase…) pruža dobru perspektivu za otvaranje novih radnih mesta. U svetu po nekim procenama više miliona ljudi radi na ovim poslovima“, saopćeno je iz Press službe Nacionalnog zavoda za zapošljavanje Srbije.
Jedno je sigurno. Prije nego se odluče koji će fakultet upisati, mladi bi trebali povesti računa i o tržišnoj potrebi za određenim zanimanjem. Godine čekanja na birou nisu satisfakcija za trud uložen tokom školovanja.
(VisokoIN/AA)
