Skloni smo laganju o prehrambenim navikama

Neistine o unosu hrane te o prehrambenim navikama vrlo su česte te su razlog krivih rezultata brojnih istraživanja koja se bave prehranom te uticajem na zdravlje.

Na Dartmouth Collegeu je provedena studija na podacima sakupljenim u bazi podataka supermarketa gdje su kupci prilikom kupovine morali skenirati svaku kupljenu namirnicu. Putem baze podataka, nutritivnog statusa kupaca te demografskih podataka, naučnici su pratili povezanost dohotka po kućanstvu, edukacije, samokontrole te edukacije o prehrani s kvalitetom kupljenih namirnica.

Rezultati su pokazali da je u kućanstvima gdje su osobe višeg stupnja obrazovanja te ih zanima prehrana bila bolja kvaliteta kupljenih namirnica (manje masnih proizvoda i proizvoda bogatih šećerima). Također, pokazalo se kako u konačnici cijena ima najveći uticaj na način prehrane. Zanimljivost koja je uočena je da su osobe s više samokontrole kupovali manje hrane bogate mastima i šećerima te su imali puno veći unos „zdrave“ hrane.

(VisokoIN)

Vezani članci

Koliko vode bi dijete trebalo da pije?

Visokoin.com

Šta se dogodi u tijelu ako nakon obroka prošetate samo dvije minute?

Visokoin.com

Nutricionistica: Pet razloga zašto biste trebali jesti kupine

Visokoin.com

Zašto smo svi postali tako zaboravni

Visokoin.com

Pet osoba se zarazilo koronavirusom u Visokom

Visokoin.com

Tri pravila za svakodnevnu njegu

Visokoin.com