Istraživanje provedeno krajem prošle godine na 46.811 tekstova u printanim, elektronskim i online medijima u BiH pokazalo je da je prisustvo govora mržnje smanjeno i evidentisano u nešto više od jedan posto slučajeva, rečeno je tokom razgovora o temi “Jezik mržnje u javnom prostoru – odgovornost novinara i urednika” u kojem su učestvovali novinari, predstavnici Vlade, Skupštine, Osnovnog suda i Sindikata distrikta.
“Taj podatak govori da nema puno govora mržnje u medijima u BiH, a ono što je za nas važno je da mediji u najvećem broju slučajeva nisu bili izvori govora mržnje već samo prenosioci takvog govora od strane političara” – pojasnila je generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Ruduć.
Istovremeno, konstatovano je da BiH ima dobro uređen zakonski okvir za sankcionisanje, ali ne i svijest o kolektivnoj odgovornosti za procesuiranje govora mržnje.
Komunikacijsku situaciju u BiH karakteriše zloupotreba slobode govora koja podrazumijeva i odgovornost, te nedovoljna samostalnost novinara u odnosu na politiku i vlastiti Kodeks, ocjene su učesnika u razgovoru.
“Novinari i mediji olako prelaze preko govora mržnje drugih osoba, ne postupaju u skladu sa etičkim i profesionalnim standardima i ne ukazuju da je to govor mržnje i da je kao takav neprihvatljiv za bosanskohercegovačo društvo” -upozorila je Rudić.
Docent dr. Enes Osmančević iz Tuzle je upozorio da je “odgovornost svih učesnika u javnoj komunikaciji koja izaziva netrpeljivost i govor mržnje, što je zakonima entiteta, države i Brčko distrikta predviđeno za sankcionisanje.”
Istraživanje i monitoring govora mržnje i razgovor danas u Brčkom o rezultatima ukazali su na još uvijek izraženo prisustvo posljedica ratnih sukoba, neskrivene političke i nacionalne podjele, ekonomsku zavisnost medija i novinara, uz kontataciju da su to i dalje ozbiljne prepreke promocije profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH.
(VisokoIN/Fena)