Vukašin Vojinović iz koalicije “Vozi, Miško”, kandidat za načelnika Općine Laktaši, kaže da ne može biti načelnik onaj koji nije bio u pritvoru. “I Tito je bio u pritvoru”, kaže Vojinović za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Vojinović je bio u dvodnevnom pritvoru zbog optužnice Specijalnog tužilaštva RS-a iz 2008. godine koja ga je teretila za zloupotrebu ovlaštenja u privredi u slučaju Zemljoradničke zadruge Potkozarje. Oslobođen je optužnice na Vrhovnom sudu RS-a. Vojinović tvrdi da je riječ o političkoj igri u kojoj je borba za poziciju u Laktašima. “Problem je što nisam iz SNSD-a“, tvrdi Vojinović.
Na izbornim listama za načelnike općina u Bosni i Hercegovini (BiH) koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK) nalaze se osumnjičeni za ratne zločine, poreske prevare i zloupotrebu službenih položaja. Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, kandidati za načelnika općina Gračanica, Foča i Vogošća imaju pravosnažne presude, kandidati za načelnike općina Doboj i Krupa na Uni su osumnjičeni za ratni zločin, kandidat za Općinu Olovo je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja a kandidat za načelnika Kotor Varoši za poreznu utaju. Optužnica i istraga nisu prepreka za kandidiranje na izborima, dok uvjetna osuda, novčana kazna ili čin pomilovanja nisu definirani Izbornim zakonom BiH.
Hazim Vikalo, kandidat za načelnika Općine Gračanica ispred Stranke demokratske akcije (SDA), osuđen je 2006. godine na četiri mjeseca zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u vrijeme kada je bio premijer Tuzlanskog kantona (TK). Prema navodima iz optužnice, Vikalo je dao nalog ravnatelju Kantonalne direkcije robnih rezervi da za iznos od 140.000 KM od firme AB “Behapol” iz Sarajeva kupi 140 tona boje za krečenje kako bi ova firma mogla vratiti kredit Tuzlanskoj banci. Proglašen je krivim i jer je dijelio pozajmice javnim i privatnim preduzećima i drugim institucijama, iako to nije bilo predviđeno budžetom. Odlukom tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto, Vikalo je krajem 2009. godine pomilovan na način da je potpuno oslobođen zatvorske kazne.
Kandidat za načelnika Općine Foča ispred Nove socijalističke partije je sadašnji načelnik Zdravko Krsmanović. Njega je Osnovni sud u Foči u maju ove godine prvostepenom odlukom proglasio krivim za zloupotrebu službene dužnosti i izrekao mu uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora. Krsmanović se tereti da je kao načelnik Foče zloupotrijebio službenu dužnost i pokušao da pribavi imovinsku korist privatnom preduzeću Peđa-tours tako što je dao punomoć Zoranu Ćosoviću da u ime Skupštine Općine Foča na licitaciji kupi nekretnine imovine preduzeća Srbinjeprevoz Foča koje je u stečaju, čime je oštetio preduzeće Autokomerc vlasnika Vlada Đajića, koje je ispunjavalo uvjete za učešće na licitaciji. Također, i Komisija za sprečavanje sukoba interesa u RS-u protiv Krsmanovića vodi postupak za utvrđivanje kršenja Zakona o sukobu interesa. Prema prvostepenoj odluci ove komisije, Krsmanović je u sukobu interesa jer je u isto vrijeme bio i na čelu Općine i Fudbalskog kluba “Sutjeska”, koji je od Općine dobio oko pola miliona maraka za finansiranje.
Za načelnika Općine Vogošća ispred stranke Socijaldemokratske unije (SDU) kanidirao se Eset Muračević. On je prošle godine sporazumno priznao krivicu da je kao novinar i autor u magazinu “Bum” objavio novinske članke u kojima je neovlašteno objavio podatke o identitetu tajnog svjedoka. Njemu je Sud BiH izrekao uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, koja neće biti izvršena ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo krivično djelo.
Kandidati za načelnike općina Doboj i Krupa na Uni – nezavisni kandidat Milan Ninković i Gojko Kličković, kandidat ispred Srpske demokratske stranke (SDS) – pod sumnjom su za izvršeni ratni zločin. Ninković je zbog sumnje u ratni zločin pod istragom Tužilaštva BIH, a godinama je bio i pod sankcijom OHR-a koja mu je u junu pošle godine ukinuta, dok Kličković, bivši premijer RS-a, čeka na pravosnažnu odluku zbog sumnji u ratni zločin. Sud BiH je 2010. godine nepravosnažno odlučio da nije kriv.
Za zloupotrebu službenog položaja pod sumnjom je Alija Hadžiabdić, kandidat za načelnika Olova ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH). Optužnica protiv Hadžiabdića je podignuta početkom ove godine i u njoj ga Kantonalno tužilaštvo iz Zenice tereti da je u januaru 2009. godine kao načelnik Općine Olovo samovoljno i bez saglasnosti Općinskog vijeća smijenio članove Upravnog odbora Doma zdravlja.
Miroslava Malijevića, kandidata za načelnika Kotor Varoši iz Partije demokratskog progresa (PDP), je 2005. godine Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci teretilo optužnicom za utaju poreza i doprinosa i falsifikovanje ili uništavanje poslovnih ili trgovačkih knjiga i isprava. Prema optužnici, on je kao vlasnik privatnog preduzeća Fagus iz Kotor Varoši izbjegavao plaćanje poreza i doprinosa zdravstvenog i penzionog osiguranja. Navodno je vodio duple poslovne knjige u koje je unosio lažne podatke o stečenom oporezivom prihodu, oštetivši na taj način budžet RS-a za iznos veći od 150.000 KM.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je ranije već pisao o kandidatima za načelnike općina: Kiseljak, Ilidža, Konjic, Cazin, Kakanj, Novi Travnik, Visoko i Novo Sarajevo koji imaju pravosnažne presude za zloupotrebu službenog položaja, odnosno ometanje rada pravosuđa te o onima koji su pod istragama policije.
Lokalni izbori u BiH bit će održani 7. oktobra ove godine. Za izbore se bira 5 gradonačelnika i 135 načelnika općina. Za te funkcije se prijavilo 550 kandidata.
(VisokoIN/CIN)
