Centar za odgovornu demokratiju Luna – Inicijativa za zaštitu uzbunjivača u BiH i Demokratska inicijativa za Evropu, u saradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH i Federalnim ministarstvom pravde u proteklih šest mjeseci intenzivno su radili na izradi nacrta zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju.
U finalnoj fazi izrade modela zakona, danas je u Sarajevu održan okrugli sto na kojem su prezentirani i razmatrani modeli zakonskih rješenja zaštite uposlenika koji prijavljuju korupciju za državni i federalni nivo, kao i model zakona Republike Srbije.
Poznate su situacije kod nas i u regionu da su se ljudi usudili suprotstaviti i ukazati na nepravilnosti i pojave za koje su smatrali da nisu primjerene pozicijama i institucijama u kojima rade, pa su onda na kraju oni postali žrtve u toj priči. Zakon predviđa zaštitu osobe koja je prijavila korupciju.
Federalna vlada, kako je kazao njen predsjednik Nermin Nikšić, ovaj zakon ne posmatra kao poseban zakon, već kao jedan u setu zakona stvaranja pravnog ambijenta za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.
“U parlamentarnu proceduru smo uputili i već je prošao u formi nacrta u oba doma Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom u Federaciji, kao i Zakon o suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije koji je također u formi nacrta prošao u Predstavničkom domu, završena je rasprava i čeka se samo izjašnjavanje u Domu naroda”,podsjetio je Nikšić.
Sa ovim zakonom o zaštititi prijavljivača korupcije, kako je dodao, praktično se zaokružuje taj set zakona i stvara pravni ambijent koji bi trebao omogućiti da imamo sve instrumente u borbi protiv korupcije i krimunala u Federaciji BiH.
Koordinator Incijative za zaštitu uzbunjivača u BiH Bojan Bajić iznio je podatak da uzbunjivači u svijetu otkrivaju 40 posto korupcije, interna revizija 17 posto, eksterna revizija 3,9 posto a policija 1,3 posto.
“Zbog toga smatramo da cijelo društvo mnogo duguje takvim osobama koje su nam svojim hrabrim otkrivanjima otvarale oči o bezobzirnosti korumpiranih pojedinaca i grupa”, istakao je Bajić.
Ovaj zakon, po njegovim riječima, priča o ljudskim sudbinama običnih i poštenih ljudi, naših komšija i sugrađana koji su ustali protiv korupcije i nepravilnosti onda kada profesionalni aparat to nije umio, nije mogao ili nije znao da uradi. Usvajanje ovog zakona čini razliku između stvarne i deklarativne borbe protiv korupcije.
Osobe koje prijavljuju korupciju, kako je kazao direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Sead Lisak, izuzetno su važne za otkrivanje i procesuiranje krivičnih djela, ali i za prevenciju korupcije.
Stoga je, po njegovim riječima, izrada zakonskog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije od velikog značaja za sistemsku borbu protiv korupcije.
Rodoljub Šabić, povjernik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije kazao je da i BiH i Srbija imaju ozbiljan problem sa korupcijom, te potrebu da angažuju sve resurse u borbi protiv tog zla. Jedan ozbiljan resurs su upravo ti ljudi, uzbunjivači.
Direktorica Agencije za borbu protiv korupcije Srbije Tatjana Babić napomenula je da je pored zaštite uzbunjivača bitno i da se slučajevi koje oni prijavljuju, efikasno rješavaju.
(VisokoIN/Fena)
