Naučnici su proučavali Britance starije od 60 godina koji nisu pokazivali simptome fragilnosti, stanja u kojem je tjelesna snaga manja i zbog kojeg su te osobe ranjivije i lakše postanu nemoćne u slučaju bolesti ili ozljeda poput pada.
Nakon četiri godine praćenja ispitanika pokazalo se da su pušači imali 60 posto veće izglede postati krhki od drugih sudionika ispitivanja koji nisu pušili.
“Oni koji su u prošlosti prestali pušiti nisu imali isti rizik fragilnosti što sugerira da prestanak pušenja ima vjerojatne koristi čak i kasnije u životu”, kazao je voditelj studije Gotaro Kojima s University College London.
Iako je fragilnost povezana sa starenjem, nije neizbježna. Njezini simptomi su gubitak težine, slabost, sporiji hod, niska razina tjelesne aktivnosti i smanjena mišićna masa. Krhke starije osobe imaju veći rizik padova, fraktura, hospitalizacija i smanjenja mentalnih sposobnosti.
Britansko istraživanje obuhvatilo je 2.542 starije osobe. Na početku istraživanja 56 posto sudionika opisano je kao snažno i nisu imali nijedan znak krhkosti, a ostali su imali jedan ili dva simptoma no nedovoljno da bi ih se uključilo u skupinu fragilnih osoba. Bivših pušača bilo je 1.113, a aktivnih 261.
Pušači su imali povećani rizik fragilnosti čak i kad su znanstvenici uzeli u obzir druge činitelje koji mogu igrati ulogu poput dobi, spola, konzumiranja alkohola, obrazovanja, prihoda i kognitivnih funkcija. Bivši pušači, čini se, nisu imali povećani rizik od krhkosti, neovisno o tome jesu li prestali pušiti prije mnogo godina ili ne.
Slika je bila drugačija kod onih koji su patili od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), uobičajene komplikacije pušenja, koja je povezana s povećanim rizikom neravnoteže, slabosti mišića, slabljenja kostiju, nesvjestica i padova. Znanstvenici su zaključili da pušači imaju veće izglede razviti fragilnost zbog KOPB-a a ne zbog samog pušenja.
Studija daje pušačima još jedan razlog da prestanu pušiti, kaže dr. Teemu Niiranen s Bostonskog sveučilišta.
“Osim što izaziva rak, pušenje može oštetiti srce, pluća, krvne žile, usnu šupljinu, reproduktivne organe, kosti, kožu i oči”, kaže Niiranen koji nije bio uključen u studiju.
